Marijo Možnik: Nemojmo zaboraviti bazične športove kakva je gimnastika

Marijo Možnik, vrhunski športaš 1. kategorije, jedan je od najboljih hrvatskih gimnastičara. Nekoć višebojac, danas specijalist na preči svoju karijeru započeo je sa 6 i pol godina kad je krenuo u prvi razred osnovne škole.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na turnirima Svjetskog kupa osvojio je 19 medalja (5 zlatnih, 4 srebrne, 10 brončanih), a 2010., 2013. i 2014. godinu završio je kao ukupni pobjednik Svjetskog kupa na preči. Od 2011. godine nastupio je u četiri finala Europskog prvenstva, 2012. godine u Montpellieru postao je viceprvak Europe, a 2015. godine i prvak Europe na preči.

“Kao dijete u vrtiću sam bio nemiran – imao sam dosta energije i roditelji su odlučili upisati me na neki šport. Za gimnastiku su čuli sasvim slučajno – za klub Zagrebačko tjelovježbeno društvo, „Hrvatski sokol” u kojem treniram i dan danas”, rekao je dodavši kako je krenuo na treninge tad tri puta tjedno, rekreacijski ali su ubrzo treneri prepoznali da ima veliki talent te ga prebacili u selekcijsku grupu. S 9 godina počeo je trenirati svaki dan po četiri sata. Svaki dan osim nedjelje.

“Od prvog dana sam zavolio te treninge, već s 11 godina sam išao na pripreme u Rusiju na tri tjedna bez roditelja. Tad sam naučio jedan stroži režim koji gimnastika zahtjeva – nikako nije bilo jednostavno”, rekao je dodavši kako je u jednom razdoblju, za vrijeme puberteta razmišljao odustati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Srećom, tadašnji trener, Željko Jambrović me uspio nagovoriti da se vratim”, naglasio je dodavši kako najvećom prekretnicom smatra kad je u dobi od 17 godina krenuo trenirati s Tigranom Goričkim, s kojim trenira i danas.

“Gorički mi je predložio da s višeboja pređem na jednu spravu – preču, da se specijaliziram i da se bavim samo time. Što je tada bilo neobično – da se gimnastičari specijaliziraju, no to je bila odlična procjena”, naglasio je dodavši kako je procjena bila i na temelju njegovih proporcija – on je trenutno najviši i najteži gimnastičar na svijetu sa 183 centimetra visine i 80 kilograma.

“Višeboj kao diciplina bila mi je prenaporna za moje proporcije. Bilo je mnogo ozljeda i opterećenja. Preča mi je najbolje odgovarala. Trener Gorički svojevremeno je bio specijalist samo za preču”, pojasnio je Marijo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Element „Možnik”

Tako dolazimo do elementa „Možnik”, što je u gimnastičkom vokabularu, pruženi Tkachev element s pola okreta u mješoviti el-grip hvat i dolazak do stoja na rukama. Element spada u najatraktivniju skupinu elemenata na preči, tzv. “Leteći elementi” i ima vrlo visoku težinsku vrijednost (E).

Marijo ga je prvi puta prijavio i izveo na Svjetskom prvenstvu u Stuttgartu 2007. godine, a 2009. godine upisan je pod njegovim prezimenom u Pravilnik Međunarodne gimnastičke federacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Trener Gorički došao je na ideju da probamo napraviti taj novi element jer je on svojevremeno isto radio neke nove elemente, no Međunarodna gimnastička federacija mu to nije priznala pod njegovim imenom. Kada je uvidio da radim dobro taj jedan ‘leteći element’ – to je prelet iznad preče s pruženim tijelom i ponovno hvatanje, došao je na ideju da se prije ponovnog hvatanja preče okrenem za 180 stupnjeva i preču uhvatim iza glave – ‘naslijepo’, bez vizualnog kontakta s prečom”, pojasnio je Marijo što je do tada u gimnastici na preči još bilo nepojmljivo i nitko nije ništa slično radio.

Rekao je kako je i njemu to na početku bilo čudno, no kad je isprobao, nakon par treninga to je i uspio napraviti. Element je prijavljen na službenom natjecanju u Stuttgartu 2007. godine, a 2009. godine upisan je pod njegovim prezimenom u Pravilnik Međunarodne gimnastičke federacije.

“To je velika čast. Pomoglo mi je i u karijeri – gimnastika je poprilično subjektivan šport što se tiče ocjenjivanja: nemamo štoperice, niti egzaktne pokazatelje, nego suci su ti koji procjenjuju. Puno mi je značilo što su moj element izvodili drugi gimnastičari svijeta, i suci ga nazivaju mojim prezimenom svaki put kad ga netko izvede – samim time moje ime ulazi u podsvjest uz moje rezultate koje postižem”, rekao nam je Marijo.

Svjetska bronca – medalja i slika koja će mi ostati najviše ostati urezana u sjećanje i kad se prestanem baviti gimnastikom

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na upit koja mu je medalja najdraža, rekao je kako osim elementa Možnik ima nekoliko velikih medalja koja svaka za sebe ima svoj značaj i priču. “Zadnja velika medalja – naslov prvaka Europe je iznimno jaka u gimnastici, no ja bih možda radije istaknuo svjetsku broncu 2014. godine jer se ipak radi o Svjetskom prvenstvu gdje su došli najjači gimnastičari. To mi je bio jedan nevjerojatan trenutak i osjećaj – da stojim na postolju uz Epkea Zonderlanda koji je aktualni olimpijski prvak, višestruki europski i svjetski prvak, i pored Japanca Koheia Uchimura koji je postao legenda svjetske gimnastike – to je medalja i slika koja će mi ostati najviše ostati urezana u sjećanje i kad se prestanem baviti gimnastikom”, rekao je Marijo.

Vjera mi u životu puno znači

Također, istaknuo je kako je praktični vjernik i vjera mu u životu puno znači. “Vjera mi je pomogla u športskoj karijeri, ali i u životu općenito, a pogotovo u teškim trenutcima”, rekao je.

Uz profesionalno bavljenje gimnastikom, Marijo je od 2012. godine zaposlen na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao znanstveni novak – asistent na predmetu Športska gimnastika.

Na upit kako usklađuje sve obveze, odgovorio je kako je odmalena, kako se počeo baviti gimnastikom dobro naučio organizirati vrijeme i slagati prioritete.

“Dok sam išao u osnovnu školu, upisao sam i osnovnu glazbenu školu za violinu. U međuvremenu sam trenirao i četiri sata svaki dan te uspio uz sve završiti šest godina osnovne glazbene škole – već kao dijete naučio sam kako se organizira vrijeme. A tako je bilo kad sam upisao Kineziološki fakultet”, ocijenio je. Na Visokoj školi za športski menadžment Aspira 2013. godine završio je prijediplomski stručni studij, a 2015. specijalistički diplomski stručni studij, te stekao akademski naziv stručni specijalist športskog menadžmenta. Trenutno je na doktoratu i već tri godine radi na Kineziološkom fakultetu.


Nemojmo zaboraviti bazične športove kakva je gimnastika

“Status gimnastike u Hrvatskoj možemo promijeniti, i tu su mediji dosta važni, pogotovo za početak televizija koja je pokazala veliko nerazumijevanje i nelogičnosti – sustav vrednovanja športova koji u zadnje vrijeme odabire nije onakav kakav je bio i kakav bi trebao biti. Bazični športovi poput atletike, plivanja, gimnastike bi trebali, pogotovo na javnoj televiziji, imati status prioriteta. Pogotovo kad se radi o velikim natjecanjima”, naglasio je dodavši: “Gimnastika ne dobiva popularnost koja je potrebna da bi ljudi shvatili i doživjeli taj šport jer uvijek govorim – nikome ne preporučam gimnastiku kao vrhunski šport, to je iznimno teško, zahtjevno. No, apsolutno sam za to da se uvede obveza da roditelji upisuju djecu na jednu osnovnu školu gimnastike i rekreacije koja je djetetu može donijeti samo dobro – to su osnovna gibanja i motoričke sposobnosti koje gimnastika razvija od najranije dobi. To želim potaknuti no to nije moguće ako se gimnastika ne spominje u medijima i ako ljudi ne čuju za nju. Nemojmo zaboraviti bazične športove”.

Novi izazovi

“Za mene je sezona krenula sa Svjetskim kupom u Dohi gdje sam prije dva tjedna osvojio brončanu medalju. Sljedeće natjecanje, meni najdraže, to je krajem travnja Svjetski kup u Osijeku. U svibnju još jedan svjetski kup te u Švicarskoj, u Bernu – najvažnije natjecanje za mene ove godine – Europsko prvenstvo gdje dolazim kao branitelj naslova, prvi put u toj ulozi. Maksimalno se spremam i dat ću sve od sebe da probam ponoviti neki sličan rezultat kao prošle godine”, zaključio je Marijo. Mi mu svakako želimo još mnogo uspjeha i medalja u njegovoj karijeri.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.