Crnogorski nogometaš Dejan Savićević, bivši nogometaš Crvene zvezde, bivši reprezentativac Jugoslavije, slavni crnogorski nogometaš, u intervjuu za talijanski list La Repubblica govorio je i o ratu u Ukrajini. On misli kako ruski sportaši ne bi trebali ispaštati zbog odluka koje je donio njihov predsjednik te da su kazne za njih prestroge.
“Ne branim Putina, ali ovo pričam jer sam na svojoj koži doživio isključenje zbog politika. Sport i igranje utakmica su uvijek poruka mira. Ruski nogometaši nemaju ništa s Putinovom odlukom, kao što ni mi nismo s ratom u Jugoslaviji prije 30 godina“, rekao je Savičević za talijanski list pa dodao:
“Vidim ponavljanje situacije koju su postupno od 1992. godine doživljavali mladi ljudi koje ste dobro poznavali u Italiji: Mihajlović, Jugović, Mirković, Kovačević, Mijatović, Milošević. Kao nogometaš sam izgubio priliku za igranje na tri velika natjecanja: Euro 1992. i 1996. te Svjetsko prvenstvo 1994. i to bez bilo kakvog razloga osim političkog koji nema veze sa sportom”, rekao je Savićević.
Kazne za Rusiju
FIFA i UEFA, krovne nogometne organizacije, donijele su u ponedjeljak odluku o suspenziji svih ruskih klubova i ruske reprezentacije. To znači da reprezentacija Rusije neće igrati play-off za Svjetsko prvenstvo, da ženska reprezentacija neće sudjelovati na Europskom prvenstvu te da će moskovski Spartak, jedini ruski klub koji je ostao u europskim natjecanjima, biti izbačen iz osmine finala Europa lige.
Podrška velikosrpskoj agresiji
Savićević je potvrdio da je takvim stavom zapravo na pasivan način podržao velikosrpsku agresiju na Hrvatsku, zločine u Vukovaru, Škabrnji… Kako igrati nogomet za reprezentaciju države koja ubija na sve strane, koja je kriva za najveće ratne strahote još od Drugog svjetskog rata?
Kriva je jasno definirana velikosrpska politika, koja je svoje uporište pronašla u memorandumu Srpske akademije znanosti i umjetnosti koji je sastavljen sredinom osamdesetih. Memorandum su u djelo pokušali provesti srpski i crnogorski komunisti uz pomoć nacističkih bandi samozvanih vojvoda, prije svega režim Slobodana Miloševića uz pomoć raznih četničkih grupa Vojislava Šešelja, Vuka Draškovića i sličnih mračnjaka toga vremena. Jesu li po Savićeviću politički interesi razarali Dubrovnik ili su to učinili zlikovci u odorama JNA iz njegove Crne Gore? Koliko je granata iz Hrvatske palo na Podgoricu? Naravno, niti jedna, no, Savićeviću to nije dovoljno, on, kao i većina onih koji su tih godina šutjeli te šutnjom odobravali zločine, ovakvim riječima izjednačava agresora i žrtvu, one koji su napadali, ubijali, palili i one koji su se branili.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
