Srbija nizom komemorativnih skupova obilježava 23. obljetnicu početka zračnih udara NATO-a na tadašnju SR Jugoslaviju 1999., započetih nakon neuspjelih pregovora o prekidu sukoba i rješenju krize na Kosovu.
‘Da li bismo mi bili bombardirani da nije bilo Vukovara, da nije bilo Srebrenice…’
Zanimljivo je kako se pojavio video u kojem Zoran Vuletić, lider Građanskog demokratskog foruma (GDF), u emisiji “Crveni Karton” se pita bi li bilo bombardiranja da nije bilo Vukovara, Srebrenice…
“Mi trebamo napraviti analizu zašto smo mi bombardirani. Da li je rat počeo 1999. i tad se završio, poslije tri mjeseca? Ili je Srbija 10 godina prije toga radila ono što danas radi Putin i njegov režim u Ukrajini? Da li bismo mi bili bombardirani da nije bilo Vukovara, da nije bilo Srebrenice, da nije bilo Sarajeva, koje je bombardirano skoro četiri pune godine, da nije bilo Dubrovnika…?. Da šest mjeseci prije toga nije bilo protjerivanja Albanaca sa Kosova”, zapitao se Vuletić.
Podsjetimo, kao povod za napad na SRJ, NATO i međunarodna zajednica označili su humanitarnu katastrofu prouzročenu sukobima na Kosovu, optužujući režim Slobodana Miloševića, vojne i policijske snage, te paravojne postrojbe za progone i ubojstva kosovskih Albanca.
> 28. veljače 1994. – zašto je NATO srušio četiri srbijanska zrakoplova?
Zračne udare NATO-a koji su trajali dulje od dva i pol mjeseca Srbija službeno naziva “agresijom NATO-a”.
Zračni udari NATO-a okončani su poslije 78 dana potpisivanjem tzv. Kumanovskog sporazuma 9. lipnja 1999. nakon čega je uslijedilo povlačenje srpskih policijskih i vojnih snaga s Kosova, na čijem je teritoriju uspostavljena civilna misija Ujedinjenih naroda (UNMIK) i međunarodna vojna misija (KFOR).
Tekst se nastavlja ispod oglasa
