Sudionici konferencije o Ukrajini u švicarskom Bürgenstocku potpisali su deklaraciju kojom se utvrđuju neka važna pitanja vezana za rat u toj zemlji. To su nuklearna sigurnost, sigurnost opskrbe hranom i pitanje ukrajinske djece odvedene u Rusiju.
Deklaracija se ističe kao važan korak, međutim pitanje je je li on to uistinu. Ako i jest, to je možda važan korak u rješavanju navedenih pitanja. Sadržajno ona ne predstavlja nikakav napredak u mirovnom procesu.
No i kad je riječ o točkama koje su u njoj sadržane deklaracija je, kao što joj i samo ime govori, samo deklarativni čin koji može imati konkretni učinak ali i ne mora.
Deklaraciju o Ukrajini podržala i Hrvatska, ali i Srbija
Deklaraciju je podržalo 80 od 93 zemlje koje su sudjelovale na summitu, među njima i Hrvatska. Predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković, koji je bio među sudionicima, rekao je kako međunarodna zajednica “mora ostati fokusirana na Ukrajinu”.
Možda je to i najbolja definicija skupa, naprosto pokušaj da se Ukrajina ne izgubi iz vida, kad se već ne može učiniti ništa konkretno da bi se zaustavio rat.
>Deklaracijom mirovnog summita u Švicarskoj podržan teritorijalni integritet Ukrajine
Među zemljama koje ne podržavaju deklaraciju je i šest članica grupe G20 – Brazil, Meksiko, Saudijska Arabija, Južna Afrika, Indija i Indonezija.
Na konferenciji su sudjelovali i kardinal državni tajnik Svete Stolice Pietro Parolin i najviši predstavnik pravoslavlja, ekumenski patrijarh carigradski Bartolomej I. Njih su dvojica podržali deklaraciju, ali ju nisu potpisali jer su sudjelovali samo kao promatrači.
Od sudionika koji nisu podržali deklaraciju su i Armenija, Bahrein, Tajland, Libija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kolumbija.
Tri ‘krucijalna’ aspekta, od kojih ni jedan nije vojni
Deklaracija se posebno osvrće na “zajedničku viziju” po pitanju tri “krucijalna aspekta”.
Prvo je istaknuto, u kontekstu nuklearne elektrane Zaporižja, da “upotreba nuklearne energije i nuklearnih instalacija mora biti sigurna, osigurana, zaštićena i ekološki prihvatljiva”. Također je napomenuto kako su neprihvatljive prijetnje upotrebom nuklearnog oružja
Kao druga stavka navodi se da globalna sigurnost hrane ovisi i o pristupu lukama u Crnom i Azovskom moru zbog čega su neprihvatljivi i napadi na trgovačke brodove.
>Summit u Švicarskoj: Razgovarat će se o okončanju rata u Ukrajini
Naposljetku 80 zemalja poziva da se odmah obavi potpuna razmjena zarobljenika te da se u Ukrajinu vrate “deportirana i nezakonito raseljena ukrajinska djeca te svi ostali ukrajinski civili koji su bili nezakonito zatočeni”.
Ukrajinski predsjednik Zelenskij već najavljuje drugi summit
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da su se sudionici summita složili da će nastaviti raditi u posebnim skupinama. Najavio je da će, kada budu spremni “akcijski planovi za mir”, biti otvoren put prema drugom summitu.
No, najvažniji događaj vezan za konferenciju zbio se nekih tisuću kilometara jugoistočnije, na jugu Italije, na sastanku na vrhu G7, industrijski najrazvijenijih zemalja. Ondje je odlučeno o kreditu Ukrajini u visini 50 milijardi američkih dolara. To će dijelom biti financirano ruskom imovinom zaplijenjenom na zapadu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin tu je zapljenu nazvao krađom. A konferencija u Švicarskoj teško se može i nazvati mirovnom, jer na njoj nije sudjelovala ni Rusija ni njezin najvažniji saveznik Kina. Ni drugi saveznici Moskve, poput Brazila, Indije ili Južne Afrike, nisu u Švicarskoj bili zastupljeni na najvišoj razini.
Putin: Konferencija o Ukrajini nema smisla jer ne sudjeluje Rusija
Ni najvažniji saveznik Ukrajine, Sjedinjene Države, nisu ondje imale svoga najvišeg predstavnika. Joe Biden poslao je na konferenciju svoju podpredsjednicu Kamalu Harris, a on je iz Italije otputovao u Hollywood na donatorsku konferenciju za svoju izbornu kampanju.
>Izvora iz Kremlja za Reuters: Putin je spreman zaustaviti rat u Ukrajini
Zanimljivo je da je deklaraciju iz Bürgenstocka podržala Srbija, najvjerniji ruski saveznik. Promatrači pokušavaju odgonetnuti je li to učinila na temelju vlastitih kalkulacija uslijed plesa na žici između istoka i zapada i je li za to dobila zeleno svjetlo Moskve. Možda je to signal i koliko Moskva konferenciju drži nevažnom.
Putin je uoči konferencije poručio da ona nema smisla jer na njoj ne sudjeluje Rusija. Umjesto toga, ruski je predsjednik predočio vlastiti mirovni plan, koji predviđa povlačenje ukrajinskih snaga iz dijelova zemlje na koje Rusija polaže pravo. U tom slučaju, Rusija je spremna odmah prekinuti borbe poručio je Putin.
Samo jedan od poteza u šahovskoj partiji
Tu se poruku dade iščitati i kao cinizam, ali ona predstavlja korak naprijed u odnosu na ranija ruska stajališta. U svakom slučaju, Rusija šalje signale da je spremna sudjelovati u mirovnim naporima.
Zelenskij je, očekivano, odbacio tu ponudu, a u deklaraciji iz Švicarske potpisnici pozivaju Rusiju da poštuje teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u okviru međunarodno priznatih granica.
Konferencija u Bürgenstocku, to je jasno, jedan je od poteza u šahovskoj partiji o sudbini Ukrajine. Čak se ne može ocijeniti ni koliko je važan taj potez ni uopće koliko je daleko partija odmakla.
Kao ni to, koliko su učinkoviti napori sudionika da se riješe barem ondje spomenuta pitanja. Na kraju krajeva, riječ je samo o deklaraciji. U najboljem slučaju, rečeno vojnim riječnikom, skup u Švicarskoj predstavlja grupiranje snaga i učvršćivanje pozicija.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
