Predstavnici Crkve u Latinskoj Americi pozvali su početkom tjedna na molitvu za Haiti uslijed kaotičnih prilika u toj zemlji.
Kako je prenijela IKA, Vijeće biskupskih konferencija zemalja Latinske Amerike i Kariba (CELAM), Latinoamerička redovnička konferencija (CLAR) i Caritas Latinske Amerike pozvali su na “kontinentalni dan molitve” za Haiti u petak 22. ožujka.
Papa Franjo pozvao je u nedjelju također na molitvu za mir na Haitiju. Kriza na Haitiju eskalirala je proteklih tjedana. Moćne bande spriječile su povratak privremenog haićanskog predsjednika Ariela Henryja s puta u inozemstvo, na što je on podnio ostavku. Haiti u ovom trenutku nema funkcionalnu vladu.
Haiti, bivša francuska kolonija koja nikad nije stala na svoje noge
Na Haitiju je na snazi izvanredno stanje, koje sigurnosne snage međutim ne mogu kontrolirati. Posljednji demokratski izbori u toj državi održani su 2016., a izbori najavljeni za 2023. višestruko su odgađani.
Haiti je neovisnost proglasio 1804. odbacivši francusku kolonijalnu vlast. Ta prva republika na svijetu u kojoj su na vlasti crnci i nakon SAD-a prva američka država koja je stekla neovisnost, već tradicionalno ruši neslavne rekorde.
>Četvorica otetih vjernika i učitelj oslobođeni na Haitiju, još dvojica u zatočeništvu
Haiti je je najsiromašnija zemlja zapadne hemisfere, koja za taj negativni naslov već tradicionalno konkurira s još nekim zemljama središnje Amerike. S obzirom na sve nedaće koje ga pogađaju, moglo bi se reći da je Haiti najnesretnija zemlja na svijetu.
Haiti ima 11,4 milijuna stanovnika, prostire se na 27,750 četvornih kilometara i zauzima zapadni dio otoka Hispaniola. Na istočnom, većem dijelu otoka nalazi se Dominikanska Republika.
Od Kristofora Kolumba, Haiti je neprestano u nevoljama
Kristofor Kolumbo je 1492. otkrio otok Hispaniolu, na kojemu su do tada živjela indijanska plemena. Indijanci su ubrzo iskorijenjeni, pokošeni bolestima koje su donijeli bjelci. Otok je nakon toga sustavno naseljavan robovima iz Afrike, koji su uglavnom iskorištavani za proizvodnju šećera.
Španjolska je krajem 17. stoljeća zapadni dio otoka ustupila Francuskoj, a krajem 18. stoljeća došlo je do pobune robova.
>Crkva na Haitiju traži zaštitu od nasilja, humanitarno stanje sve teže
U idućih nekoliko desetljeća ondje je vladao kaos. Crni robovi, kreolci, francuski doseljenici i vojska, engleske i španjolske snage s međunarodnim plaćenicima borili su se svi protiv svih.
Francuska je desetljećima odbijala priznati neovisnost Haitija, a vlast koja je u revoluciji izborila slobodu nije u miru uspjela izgraditi stabilne političke strukture.
Odmah nakon proglašenja neovisnosti, država se raspala na dva dijela
Stanje se nije smirilo ni nakon proglašenja neovisnosti 1. siječnja 1804., Haiti se podijelio na dvije države, “Državu Haiti” na sjeveru i “Republiku Haiti” na jugu.
Haiti se ponovno ujedinio 1820. i odmah je zauzeo susjednu Dominikansku Republiku i ondje ukinuo robovlasništvo. Nakon dva desetljeća, 1844., Dominikanska Republika ponovno je stekla neovisnost.
Haiti je nakon stjecanja neovisnosti dugo bio izložen ucjenama Francuske, kojoj je morao plaćati odštetu, ali i unutarnjim napetostima i strahovladama. Tijekom 19. stoljeća dvojica haićanskih vladara proglasila su se carevima.
Velike plantaže razdijeljene su seljacima, što je međutim dovelo do potpunog raspada poljoprivredne proizvodnje i gubitka izvoza.
Intervencije SAD-a, svećenik kao neuspjeli spasitelj
Od 1915. do 1934. Sjedinjene Države su vojno zaposjele Haiti nastojeći ondje uvesti red, ali je to izazvalo pobunu i SAD je naposlijetku povukao svoje snage. Nakon toga, smjenjivale su se vlasti diktatora i vojni udari. Od sredine 90-ih godina, Haiti je napustilo oko tri milijuna stanovnika.
Katolički svećenik Jean-Bertrand Aristide izabran je za predsjednika, ali je već slijedeće godine zbačen vojnim pučem. SAD je 1994. nametnuo njegov povratak na vlast, pod uvjetom da potiče tržišno gospodarstvo i surađuje sa Svjetskom bankom i Međunarodnim monetarnim fondom.
>Na Haitiju ubijena katolička misionarka; Papa: S. Luisa svoj je život učinila darom za druge sve do mučeništva
Aristide je nakon isteka mandata 1996. u skladu sa zakonom predao dužnost svome savezniku Renéu Prévalu.
Haiti nikad nije imao funkcionalnu vlast
Novi je predsjednik nakon nekoliko godina propustio organizirati izbore i do 2000. vladao je dekretom.
Te se godine dogodio novi pokušaj izbora, pobijedio je Aristide. Međutim tijek izbora obilježili su neredi i nepravilnosti, a nakon toga zemlju je zahvatio novi val sukoba.
Čile, Francuska, Kanada i SAD poslale su 2004. snage na Haiti u okviru mandata Ujedinjenih naroda, a Aristide je napustio zemlju i otišao u Francusku.
Nakon toga, na čelu države smijenilo se nekoliko predsjednika, ali okolnosti izbora uvijek su bile upitne.
Kad se pomisli da ne može gore, stigne najrazorniji potres, pa onda kolera
U međuvremenu, u siječnju 2010. Haiti je pogodio jedan od najtežih potresa u svjetskoj povijesti uopće, u kojemu je poginulo 316.000 ljudi.
Devet mjeseci kasnije, izbila je epidemija kolere, zaraženo je oko 300.000 ljudi a procjenjuje se da ih je više od 8.000 podleglo bolesti.
>Potres magnitude 7,2 pogodio Haiti: Urušila se crkva u kojoj su bili vjernici, traže se preživjeli, a dolazi i tropska oluja
Posljednji izabrani predsjednik Haitija bio je Jovenel Moïse, kojega su u noći na 7. srpnja 2021. nepoznati napadači ubili u njegovoj privatnoj rezidenciji.
Haiti je trenutačno bez legalne vlasti, ako izuzmemo ostatke legalnih političkih struktura, koji međutim niti posjeduju dovoljnu moć niti odgovarajući pravni temelj za upravljanje zemljom.
Zemlja u rukama naoružanih bandi
Haiti je u rukama naoružanih bandi i bez ikakvog učinkovitog državnog mehanizma.
Uslijed nedostatka vlasti, kriminalci napuštaju zatvore a broj naoružanih bandi sve je veći. Pljačke, otmice i ubojstva u toj su zemlji svakodnevna pojava.
Već krajem siječnja bio je proglašen međunarodni dan molitve za Haiti, tada se molilo za oslobađanje otetih redovnica. One su u međuvremenu oslobođene, ali su drugi redovnici i redovnice postali žrtvom novih otmica i sada se nalaze u rukama kriminalaca.
CELAM, CLAR i Caritas pozvali su katolike u Latinskoj Americi i Karibima da “ne ostanu ravnodušni” na patnje cijeloga naroda na Haitiju.
Pola stanovnika Haitija gladno
Prema navodima Ujedinjenih naroda, oko 362 tisuća Haićana protjerano je unutar zemlje, a više od polovice toga broja čine djeca. Gotovo polovica od oko 11 milijuna stanovnika Haitija pati od akutne gladi.
>Na Haitiju nakon uragana povećan broj slučajeva kolere
U nedostatku učinkovite vlasti, predsjedničko vijeće sastavljeno od predstavnika različitih stranaka i društvenih skupina trebalo bi uskoro preuzeti kontrolu nad državnim institucijama.
U međuvremenu, UN je objavio da su bande preuzele nadzor nad više od 80 posto područje glavnog grada Port au Princea.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
