Analiza Wall Street Journala: Putin želi rat na Balkanu

Vladimir Putin
Foto:EPA/iStock by Getty Images/montaža Narod.hr

Vladimir Putin je bio iskren po pitanju svoje želje da oslabi NATO i vrati Rusiju na sovjetske granice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ali možda mu ambicije tu ne staju?

Ruski predsjednik Vladimir Putin je bio iskren po pitanju svoje želje da oslabi NATO i vrati Rusiju na njezine povijesne granice.

No, s obzirom na to da ruske snage trpe gubitke u Ukrajini, Moskva može mnogo dobiti poticanjem problema drugdje na kontinentu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prava regionalna kriza dala bi Kremlju priliku da stekne lokalni utjecaj kroz trgovinu oružjem i posredovanje, istovremeno skrećući pozornost s Ukrajine i pružajući Rusiji utjecaj na zapadne vođe, ocjenjuju u svojoj analizi za The Wall Street Journal Ivana Stradner i Mark Montgomery iz think tanka Zaklada za obranu demokracija (Foundation for Defense of Democracies), koju donosi Jutarnji list.

Meta: Zapadni Balkan

Zapadni Balkan je, kako ocjenjuju, savršen kandidat za to.

Kosovo i Bosna i Hercegovina nisu članice NATO-a, a baš kao što Moskva nastoji dominirati onim što naziva “ruskim svijetom”, Srbija već dugo poziva na ujedinjenje “srpskog svijeta”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godine 1998. taj je koncept potaknuo Srbiju na invaziju na Kosovo, što je sukob koji je okončan tek vojnom intervencijom NATO-a u ožujku 1999. kako bi se zaustavila srpska kršenja ljudskih prava nad etničkim albanskim stanovništvom.

Možda će vas zanimati

Frankfurter Allgemeine Zeitung o Vučiću: Treba li zveckanje oružjem shvatiti ozbiljno?

Srpski je predsjednik Aleksandar Vučić izjavio kako je došlo vrijeme da i Srbija pojača svoj arsenal, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung

Iako su tisuće vojnika NATO-a još uvijek prisutne na Kosovu kao mirovne snage, napetosti su visoke.

Kosovo je 2008. godine jednostrano proglasilo svoju neovisnost od Srbije i dobilo priznanje mnogih zapadnih zemalja, uključujući SAD.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Srbija još uvijek ne priznaje njegov suverenitet.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pojačava stisak svoje vladavine kod kuće i tijekom protekle je godine, uz potporu Rusije, izvršavao pritisak na Kosovo.

>Dragutin Feletar: Hrvatska nije na ‘zapadnom Balkanu’ – politički nas moćnici tako ponižavaju

Duga igra na Kosovu

Srbija je u svibnju stavila svoje snage u stanje borbene pripravnosti nakon sukoba između etničkih Srba koji su započeli s izgredima i međunarodnih mirovnih snaga u kojem je ozlijeđeno 90 vojnika NATO-a.

Bio je to, kako ocjenjuju autori, potez u stilu Kremlja – korištenje etničkih napetosti kao izgovora za vojno kretanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U rujnu je Vučić primijenio još jednu Putinovu taktiku – trideset do zuba naoružanih etničkih Srba, za koje Priština tvrdi da ih je opremila Srbija i da su povezani s Vučićem, napali su policijsku patrolu na Kosovu, pri čemu su poginule četiri osobe.

Srbijanski predsjednik negirao je da je on naoružao napadače.

Srbija je iskoristila incident kao izgovor za gomilanje teškog naoružanja i snaga na granici s Kosovom krajem rujna.

Bijela kuća tada je postala “jako zabrinuta da se Srbija možda priprema za pokretanje vojne invazije”, rekao je jedan američki dužnosnik naknadno za Time.

Takav bi se sukob lako mogao preliti u susjednu Sjevernu Makedoniju, članicu NATO-a.

Zabrinutost zbog krize koja se možda sprema potaknula je Washington da objavi deklasificirane obavještajne podatke o vojnom gomilanju Srbije i napadu na kosovsku policiju.

>Picula: Zapadni Balkan možda u EU već nakon 2020. godine?

Bosna i Hercegovina

Nekoliko dana kasnije, Srbija se povukla s granice.

No, očito je da Beograd i Moskva pripremaju drugu kampanju nasilja i provokacija za 2024. godinu, kako navode autori.

Moskva provodi operacije utjecaja s proratnim porukama u Srbiji i šalje Beogradu oružje.

Isto čini i Kina.

Srbija je odlučila povećati vojnu potrošnju ove godine i nastavlja biti domaćin tzv. humanitarnog centra kojim upravlja Rusija u blizini glavne baze NATO-a na Kosovu, za koji zapadni dužnosnici kažu da služi kao ruski špijunski centar. Srbija i Rusija to negiraju.

No, čini se da su Srbi željni izgovora da djeluju – u veljači je Srbija rekla da kosovska zabrana srpskog dinara kao valute predstavlja etničko čišćenje.

Nije jedino ‘bure baruta’

I nije ovo jedino ‘bure baruta‘ u regiji, navode Stradner i Montgomery.

I Bosna i Hercegovina se, kako stoji dalje, ljulja na rubu propasti.

Krajem prošle godine, čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik, još jedan ruski saveznik, zaprijetio je da će se njegova poluautonomna regija, bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, odcijepiti od ostatka zemlje.

>Dodik u Banjoj Luci veličao Karadžića i Mladića, dok su BiH nadlijetali američki zrakoplovi

U nadolazećim mjesecima to bi moglo ponovno rasplamsati etničko nasilje u kojem je ubijeno više od 100.000 ljudi tijekom rata u BiH od 1992 do 1995. godine.

Popuštanje Rusima nije plauzibilna opcija

U izvješću od 5. veljače, američki Ured direktora Nacionalne obavještajne službe navodi da očekuju povećan rizik od međuetničkog nasilja 2024. godine na zapadnom Balkanu.

Glavni tajnik NATO-a, Jens Stoltenberg, upozorio je krajem prošle godine da Rusija ima planove za destabilizaciju Balkana, a istu zabrinutost u siječnju je izrazio i britanski šef diplomacije David Cameron.

Zapadne sile, kako navode autori, moraju spriječiti daljnju nestabilnost na Balkanu.

NATO bi tamo trebao preusmjeriti vojne i diplomatske resurse i pojačati svoje vojne obveze na Kosovu.

Koalicija za tu misiju voljnih članica NATO-a trebala bi se sada javno obvezati da će pružiti vojnu pomoć ako Srbija ili Rusija poduzmu agresivne korake na Balkanu.

U međuvremenu, SAD bi trebale nastaviti s nametanjem sankcija dužnosnicima koji potkopavaju sigurnost na zapadnom Balkanu, a Europska unija bi se trebala tome pridružiti.

Washington i njegovi saveznici također bi trebali nastaviti koristiti deklasificirane obavještajne podatke kako bi podržali svoju diplomaciju, a NATO bi trebao rasporediti timove za protuhibridno ratovanje u borbi protiv ruskih i srpskih propagandnih kampanja s poboljšanom kibernetičkom sigurnošću.

Dok NATO slavi svoju 75. godišnjicu, a Putin trpi sve više gubitaka u Ukrajini, Moskva pokušava otvoriti novu bojišnicu na Balkanu.

Pritom, Moskva ne mora slati svoju vojsku u regiju – samo se treba osloniti na Srbiju da potakne nasilje i nestabilnost, kladeći se na to da će NATO pokleknuti, zaključuju Stradner i Montgomery.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.