Litva poziva Europsku uniju da zabrani rusku naftu, a ministri vanjskih poslova EU-a iznijeli su različita stajališta oko pitanja koliko daleko će EU ići u nametanju daljnjih sankcija ruskom ratnom stroju.
Dok Ukrajina prkosi ruskom ultimatumu da preda lučki grad Mariupolj, ministri vanjskih poslova EU-a okupili su se u Bruxellesu da bi razgovarali o daljnjim sankcijama protiv Rusije na početku intenzivnog tjedna diplomacije.
Intenzivni tjedan diplomacije
No, nakon četiri kruga sveobuhvatnih sankcija EU-a u tri tjedna, pojavljuju se napetosti. Baltičke države i Poljska pozivaju na strože mjere, uključujući embargo na naftu, dok Njemačka strahuje da bi kratkoročna zabrana uvoza iz Rusije mogla uzrokovati nezaposlenost i nestašicu goriva.
Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis rekao je da je “neizbježno početi razgovarati o energetskom sektoru”, posebice o nafti, za koju je rekao da je “najveći prihod ruskog proračuna” i “također prilično lako zamjenjiva” za EU.
> EPP: Potrebno je preusmjeravanje neiskorištenih sredstava EU-a za izbjeglice iz Ukrajine
> Ukrajinska kriza: Macron predlaže sastanak Bidena i Putina
EU, koji uvozi 27 % svoje nafte iz Rusije, do sada se nije pridružio SAD-u i Velikoj Britaniji u embargu. Njemačka je upozorila da bi kratkoročna zabrana uvoza nafte i plina mogla uzrokovati nezaposlenost, siromaštvo i ljude koji ostaju bez goriva. Njemačko gospodarstvo znatno ovisi o ruskoj energiji: 55 % prirodnog plina, 52 % ugljena i 34 % mineralnog ulja koje se koristi u zemlji dolazi iz Rusije.
Obratio im se ukrajinski predsjednik
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozvao je Europu da zaustavi svu trgovinu s Rusijom: “Nema eura za okupatore. Zatvorite sve svoje luke za njih. Nemojte im izvoziti svoju robu. Uskratite energetske resurse. Pogurati da Rusija napusti Ukrajinu”, rekao je Zelenskij u videogovoru u ponedjeljak.
Obraćajući se izravno Njemačkoj, rekao je: “Imate snagu. Europa ima snagu.”
Dolaskom na sastanak, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock odbila je odgovoriti na pitanje što bi moglo potaknuti sankcije ruskom energetskom sektoru. Rekla je da su slike iz Ukrajine “jednostavno srceparajuće” i stavila do znanja “još jasnije da EU, da globalna zajednica koja vjeruje u međunarodni poredak utemeljen na pravilima, mora izolirati rusko vodstvo”.
Borrell: “Razgovarat ćemo o daljnjim sankcijama”
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku, Josep Borrell, rekao je daće blok nastaviti razgovarati o daljnjim sankcijama “posebno u vezi s energetikom”, dok je osudio rusko bombardiranje civila u Mariupolju, koji su izdržali gotovo četiri tjedna pod opsadom. “Ono što se događa u Mariupolju je masivni ratni zločin”, rekao je Borrell.
Otkako je Rusija napala Ukrajinu prije tri i pol tjedna, EU je dogovorio sankcije bez presedana protiv člana Vijeća sigurnosti UN-a, pogađajući industrije uključujući bankarstvo, energetiku i zračni promet, kao i zamrzavanje imovine i zabranu putovanja za 685 ljudi i 14 povezanih subjekata Vladimiru Putinu i njegovoj ratnoj mašineriji.
Neki diplomati iz zemalja koje traže strože mjere strahuju od sve većeg zamora od sankcija.
“U prostoriji postoji osjećaj da bismo željeli sjesti i udahnuti, jer su prva tri ili čak četiri tjedna bila nevjerojatno teška ne Ukrajini nego Europi”, rekao je Landsbergis. “To je vrlo loša poruka onima koji se zapravo bore u Ukrajini.”
Irci i Danci
Irski ministar vanjskih poslova Simon Coveney rekao je da također podržava zabranu izvoza energije. Rekao je: “Gledajući sadašnje razmjere razaranja u Ukrajini, vrlo je teško tvrditi da se ne bismo trebali baviti energetskim sektorom, posebice naftom i ugljenom.”
Danski ministar vanjskih poslova Jeppe Kofod rekao je da će njegova zemlja podržati “najjače sankcije oko kojih se možemo dogovoriti”, uključujući zabranu pristajanja ruskih brodova u lukama EU-a i ograničenje kopnenog prijevoza iz Rusije i njezine saveznice Bjelorusije.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi embargo na naftu imao “vrlo ozbiljan negativan utjecaj na energetsku bilancu Europe”.
Poljaci i Česi
Tijekom vikenda, poljski premijer Mateusz Morawiecki pozvao je na potpunu zabranu trgovine s Rusijom, iako je Češka, srednjoeuropski saveznik, rekla da to nije realno. “Mislim da ovaj prijedlog neće dobiti podršku”, rekao je češki ministar financija Zbyněk Stanjura.
U međuvremenu, neke zemlje su oprezne sa sankcijama stavljaju veći naglasak na zatvaranje rupa u postojećim mjerama. “Lako je u novinama napisati još sankcija, ali iza svake mjere stoji svijet”, rekao je jedan diplomat EU-a, koji je dodao da “sve može biti na stolu, ali moramo zadržati jedinstvo”.
“Lako je reći da bismo trebali uvesti naftne sankcije ili energetske sankcije ili zatvoriti luke, ali razmisliti o tome na minutu, to znači mnogo”, rekao je diplomat. “Uvjeriti se da ove sankcije mogu imati svoj pravi učinak i stići na odredište prilično je glomazan i težak proces.”
Razgovori s Bidenom
Očekuje se da će čelnici EU-a kasnije ovog tjedna razgovarati o daljnjim sankcijama s američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Biden će razgovarati s Emmanuelom Macronom, Olafom Scholzom, Mariom Draghijem i Borisom Johnsonom u ponedjeljak, uoči putovanja u Europu kasnije ovog tjedna. Ondje će sudjelovati na summitima NATO-a i EU-a u Bruxellesu, prije nego što u petak otputuje u Poljsku, gdje će razgovarati o “naporima da se podrži Ukrajinu i nametne teške i neviđene troškove Rusiji zbog njezine invazije”, navodi se u priopćenju Bijele kuće.
Očekuje se da će zapadni savez također razgovarati o tome kako zaustaviti Rusiju da zaobiđe sankcije preko Kine i drugih zemalja. Kofod je kazao da EU raspravlja o tome kako iskoristiti svoju diplomatsku težinu da bi osigurao da će zemlje u ostatku svijeta “odabrati pravu stranu povijesti”, naime, precizirao je, osuđujući Putinov rat i potpisujući za političku izolaciju Rusije.
Očekuje se da će ministri vanjskih poslova EU-a također dati svoje odobrenje za dodatnih 500 milijuna eura za financiranje oružja i vojne opreme za Ukrajinu, nakon što je Borrell najavio financiranje ranije ovog mjeseca. 500 milijuna eura dodaje se na 450 milijuna eura u oružju, obećanih Ukrajini na početku rata, ali novu svotu mora odobriti njemački Bundestag.
Ministri će također potpisati sigurnosnu i vanjskopolitičku strategiju EU-a za sljedeće desetljeće, koja je izrađena prije nekoliko mjeseci. Ukrajinski ministar obrane, Oleksii Reznikov, imat će putem videoveze odvojeni sastanak s ministrima obrane EU-a, piše The Guardian.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
