Dok Ukrajinci ratuju na bojišnici protiv Rusije, industrija surogatstva u Ukrajini cvate. Ova industrija zahtijeva od zdravih i financijski očajnih žena da budu spremne ”iznajmiti” svoje maternice imućnim strancima.
>Zastupnički dom Talijanskog parlamenta odobrio prijedlog zakona kojim bi se surogatstvo proglasilo kaznenim djelom
Iskorištavanje žena zbog siromaštva
”Surogat majke moraju biti siromašnije od naših klijenata”, objasnio je medicinski direktor najveće “tvornice beba” u Kijevu.
Ihor Pechonoha iz švicarskog BioTexComa kaže da se poslovni model, koji mu je omogućio da izgradi jednu od najprofitabilnijih tvrtki na svijetu za surogatstvo, temelji na iskorištavanju siromašnih žena: ”Tražimo žene u bivšim sovjetskim republikama jer, logično, moraju biti iz siromašnijih područja od naših klijenata.” U ovom kontekstu razumljivo je da veliku većinu tih žena čine mlade Ukrajinke, piše TheGrauzone.
Dugogodišnji sukobi, napetosti i na koncu rat doveli su Ukrajinu u tešku ekonomsku situaciju. Kako su Ukrajinci tonuli u siromaštvo, njihova je zemlja ubrzo postala međunarodna prijestolnica industrije surogatstva. Danas Ukrajina kontrolira najmanje četvrtinu globalnog tržišta — unatoč tome što u njoj živi manje od jedan posto svjetske populacije. Usporedo s usponom industrije, zemljom je između ostaloga zavladalo ”medicinsko podzemlje” ispunjeno zlostavljanjem pacijenata i korupcijom.
>Ukrajina je prije rata bila surogatski Eldorado. Znate li koliko se naručene djece tamo rađalo?
Od 2018. tržište surogatstva se udvostručilo
Industrija surogatstva u Ukrajini od 2018. je u porastu. Od tada se globalno tržište ”surogat beba” više nego udvostručilo. Industrija je 2022. procijenjena na više od 14 milijardi dolara, a predviđa se da će u narednim godinama rasti oko 25% godišnje, prema analizi Global Market Insightsa.
Dok zemlje poput Indije i Nepala zatvaraju vrata tvrtkama za surogatstvo navodeći zabrinutost da industrija potiče trgovinu ljudima, čini se da zapadni dužnosnici zatvaraju oči pred zlouporabom zbog unosnog biznisa koji cvjeta u politički nestabilnoj Ukrajini.
Surogatstvo je kršenje ljudskih prava
Emma Lamberton, kandidatkinja za magisterij međunarodnog razvoja na Sveučilištu u Pittsburghu, nedavno je objavila rad u časopisu Princeton’s Journal of Public and International Affairs u kojem je detaljno opisala rizike s kojima se ukrajinske žene suočavaju kada sudjeluju u industriji surogatstva u zemlji. “Glavni razlog za brigu predstavlja činjenica da zakonodavci, pa čak i novinske organizacije ne gledaju na ovo kao na kršenje ljudskih prava”, rekla je Lamberton za The Grayzone.
”Vlada nikada ne bi zakonski regulirala kršenje ljudskih prava kao što je zlostavljanje djece na primjer.” Međutim surogatstvo je nešto što je ozakonjeno, no unutar njega se događa kršenje ljudskih prava, odnosno zlostavljanje majki i djece. ”To je jedan od razloga zašto surogatsvo ne bi smjelo biti legalno”, zaključila je Lamberton.
Davno prije eskalacije rata u Ukrajini u veljači 2022., ta je zemlja bila poznata kao plodno tlo za sumnjive tipove i agencije koje žele loviti očajne ukrajinske žene. Azijske države s velikim postotkom siromaštava poput Indije, Tajlanda i Nepala također su bile pod pritiskom da postanu tržište surogatsva, ali njihove vlade nisu pristale na to upravo zbog toga što se u toj vrsti industrije krše ljudska prava majke i djeteta.
>Surogatstvo u Ukrajini: Godišnje se u zapadne zemlje izveze oko 1.500 beba
Potreba za međunarodnim sporazumom o surogatstvu
”Rat je stavio u prvi plan potrebu za raspravom o temi surogatstva i njegovoj zakonskoj regularnosti, jer su žrtve surogatstva trenutno prisiljene birati između ostanka u ratnoj zoni ili bijega u susjedne zemlje koje ne priznaju zakonitost surogatstva”, primjetila je Lamberton.
“Kao i kod svake humanitarne krize, trgovina ljudima postaje veliki rizik, te je potreban međunarodni sporazum o surogatstvu i kršenju ljudskih prava kako bi se zaštitile ranjive žene i djeca u Ukrajini. Siromašne majke ne tretiraju kao ljudska bića, drže ih kao taoce na ‘farmama beba’,” rekla je.
“Ne tretiraju nas kao ljudska bića”
BioTexCom Centar za reprodukciju daleko je najveći igrač na međunarodnom tržištu surogatstva. Vlasnik pružatelja usluga “reproduktivne tehnologije” tvrdio je da je 2018. tvrtka kontrolirala ogromnih 70% nacionalnog tržišta surogatstva i punih 25% globalnog tržišta.
Dok se web stranica BioTexComa hvali da je tvrtka pružila “radost roditeljstva” tisućama parova diljem svijeta, njezina stvarna povijest i poslovanje otkrivaju potresan obrazac zlostavljanja, tajnovitosti, zlouporabe, pa čak i optužbi za trgovinu ljudima.
>Problemi surogatstva: Dijete s greškom, trgovina, komercijalizacija; Gdje je dozvoljeno, a gdje nije
Siromaštvo kao razlog odluke za surogatstvo
U intervjuu za Al Jazeeru iz 2018., Ukrajinka po imenu Alina opisala je uvjete koji su je doveli do sklapanja ugovora o trudnoći s BioTexComom. “Teško je pronaći dobro plaćen posao u Ukrajini… Htjela sam zaraditi novac da mogu sinu platiti fakultet, jer je školovanje jako skupo”, rekla je.
Jedna Ukrajinka koja nosi dijete za američki par na sličan je način rekla za El Pais da je odlučila ”prodati svoju maternicu” zbog financijskih poteškoća. ”Odrasla sam bez doma. Važno mi je da imam svoj stan. Surogatsvo je jedini način da to postignem.”
Medicinski direktor BioTexComa, Ihor Pechenoha, otvoreno je priznao španjolskom istraživačkom časopisu La Marea da njegova tvrtka cilja na žene iz siromašnih područja te da ”sve one koje rade kao ‘surogat majke’ to rade zbog financijskih poteškoća”.
Naposljetku, dodao je, “Nisam upoznao niti jednu ženu s dobrom ekonomskom situacijom koja je odlučila proći kroz ovaj proces iz dobrote, jer želi pomoći nekome tko želi imati djecu, a ne može. One to rade jer im je taj novac potreban za kupnju kuće, za školovanje svoje djece”, nastavio je Pechenoh, zaključivši: ”Ako imate dobar život u Europi, nećete te stvari činiti.”
>Industrija komercijalnog surogatstva u porastu: Sve veći broj istospolnih parova i samaca traži načine za dobiti djecu
Treća Ukrajinka koja je ”iznajmila svoju maternicu” strancima potvrdila je Pechenohove komentare u intervjuu za The Guardian, objašnjavajući: “Jedini razlog zašto sam pristala to učiniti je samo zbog financijske koristi. Osim toga, otkako je moj suprug otišao na bojišnicu, trebam način kako da uzdržavam svojih ostalih četvero djece”, dodala je.
Izvješće iz 2020. objavljeno u Princetonovom časopisu naglasilo je da je ovdje riječ o izrabljivanju i manipulaciji žena koje se na koncu ne tretiraju kao ljudska bića: ”Dok zagovornici surogatstva tvrde da se žene slobodno odlučuju na surogatstvo, ranjive žene često su manipulirane kroz prezentaciju izbora – financijski zbrinuti svoju obitelj ili ne.
Iza industrije surogatstva stoje moćnici
Oksana Bilozir, ukrajinska zastupnica koja se zalaže za zabranu surogatstva, rekla je za Australian Broadcast Corporation (ABC) da “postoje dvije kategorije ukrajinskih ‘surogt majki’: one koji to žele učiniti za novac i one koje već imaju novac.” Za ABC je rekla da surogatstvo nudi toliku ekonomsku korist Ukrajini da ga je možda nemoguće zabraniti.”
Bilozir je rekla da su korumpirane, oligarhijske snage ukorijenjene unutar ukrajinske vlade aktivno ometale njezinu zakonodavnu bitku s industrijom surogatstva. Lobisti surogatstva su nažalost prisutni u Parlamentu, rekla je. “Surogatstvo je upisano u naše zakone isključivo kao biznis.”
Emma Lamberton, autorica Princetonovog izvješća o industriji surogatstva u Ukrajini, primijetila je da je BioTexCom zapravo strana tvrtka koja posluje unutar Ukrajine. Dokumenti s web stranice tvrtke potvrđuju da je tvrtka registrirana u Švicarskoj. Unatoč tome što je BioTexCom tvrtka registrirana u Švicarskoj, smještaj majki više izgleda kao zatvor nego kao neki luksuzni hotel koji bi se od BioTexComa očekivao sukladno njihovoj financijskoj dobiti.
Nedostojanstveni uvjeti za trudnice
Jedna je majka objasnila da, dok je bila pod ugovorom s BioTexComom, iako ju je tvrtka smjestila u stan kao što je obećala, bila je prisiljena dijeliti ga s četiri druge trudne majke. Kako neki izvori tvrde, majke prolaze kroz takav tretman upravo zato jer su siromašne i onda se to siromaštvo koristi kao izgovor za takav osiromašen i nedostojanstven tretman.
“Ako nismo bili kod kuće nakon 16 sati, mogli smo biti kažnjeni sa 100 eura”, rekla je jedna majka slobodnoj novinarki iz Londona Madeline Rouche. U prosjeku, mjesečna naknada za ”surogat majke” kreće se od 200 do 350 eura. Drugim riječima, napuštanje stambenog prostora moglo bi majke koštati polovicu njihove mjesečne naknade.
>Ivan Munjin: Surogatstvo je trgovina ženama i djecom
”Također su nam prijetili novčanom kaznom ako bilo tko od nas otvoreno kritizirao tvrtku ili izravno komunicirao s biološkim roditeljima”, rekla je. ”Tretirali su nas kao stoku i liječnici su nam se rugali. Novac koji dobijete nije ni približno sukladan onome kroz što prolazite. Nikad više ne bih bila ‘surogat majka’. Bilo je to užasno iskustvo”, rekla je.
Nakon rođenja, mnoga se dojenčad drži pod ključem u hotelima s militariziranim osiguranjem dok njihovi kupci ne dođu po njih. Guardian je opisao ovaj proces 2020. godine: ”Ova novorođenčad nisu u jaslicama rodilišta, oni su poredani jedno uz drugo u dvije velike dnevne sobe na periferiji Kijeva u hotelu zaštićenog vanjskim zidovima i bodljikavom žicom.”
U međuvremenu, najviši ukrajinski dužnosnici tvrde da je ova industrija pronašla moćne ”sponzore” u Washingtonu. SAD je optužen da štiti BioTexCom.
Swiss-based surrogacy company BioTexCom is cashing in on the financial desperation of Ukrainian women while receiving protection from Kiev and the West
Baby farming is so lucrative, the company has built bomb shelters for local women leasing their wombs to affluent foreigners pic.twitter.com/RdtlOPQLRR
— Max Blumenthal (@MaxBlumenthal) August 1, 2023
SAD optužen da štiti BioTexCom dok im zapadni tisak radi PR
Bivši ukrajinski državni tužitelj, Yuriy Latsenko, nadgledao je niz kaznenih istraga protiv BioTexComa zbog prijevare i trgovine ljudima. Godine 2018. odredio je dvomjesečni kućni pritvor za osnivača tvrtke, njemačkog državljanina Alberta Tochilovskyja.
Ipak, Latsenko je odmah smijenjen sa svoje dužnosti. Nakon otpuštanja, Lutsenko je za The Hill rekao da mu je američka veleposlanica u Kijevu, Maria Yovanovitch, jednom predala “popis nedodirljivih” – spisak moćnih ljudi koje mu je Washington zabranio da istražuje ili procesuira. Iako točna imena koja su se pojavila na popisu ostaju nepoznata, Latsenko je kasnije za The Guardian rekao da ”vjeruje da su istrage o BioTexComu zaustavljene” kao posljedica njegove smjene.
Dok je bivši glavni ukrajinski tužitelj gotovo optužio SAD da štiti osnivača BioTexComa, zapadni mainstream mediji prikazli su BioTexCom u dobrom svjetlu, prikrivajući zlostavljanje i iskorištavanje koje vreba iza kulisa njezina rodilišta.
Zapadni mainstream mediji
U listopadu 2022. The New York Times objavio je članak koji je gotovo marketinški, predstavio BioTexCom u dobrom svjetlu. Times je nastavak BioTexComovih surogat radnji usred ratom razorene Ukrajine opisao kao hrabar čin domoljubnog prkosa, opisujući posao s bebama kao “industriju na koju se oslanjaju mnogi ljudi bez djece”.
Umjesto da ispita medicinskog direktora BioTexComa o poslovnom modelu koji se oslanja na financijsku prisilu siromašnih žena ili da ispita izvješća o zlostavljanju, Times je radnje i metode BioTexComa opisao kao nešto dobro i pohvalno jer usred rata misle na one koji ne mogu imati djecu, a to žele. Uz to još dodaju izjavu BioTexComa koja kaže: ”Uspjeli smo spasiti sve naše ”surogat majke” od okupacije i granatiranja”.
>Potresan slučaj iz SAD-a najbolje pokazuje zašto je surogatstvo loše
”Farme beba” u skloništima
Prema Atlanticu, tvrtka je osigurala sklonište od bombi kako bi osigurala da se ”proizvodnja novorođenčadi” može nesmetano nastaviti u slučaju napada. Video koji je BioTexCom objavio početkom 2022. prikazuje tipično sklonište opremljeno ne samo krevetima i vrećama za spavanje, već i krevetićima i plinskim maskama.
ABC News je pohvalio ukrajinsku “najveću agenciju za surogatstvo jer poduzima sve moguće mjere kako bi bili sigurni da su pacijentice i njihove bebe sigurne”.
Sljedeća faza surogatstva: ”umjetni fetusi izvan tijela”
Od rata do prijetnje depopulacijom, BioTextCom koristi situaciju u svijetu kao poslovnu priliku. U članku koji je promovirao tvrtku, BioTexCom je istaknuo pad nataliteta u zemljama u razvoju kako bi tvrdio da je njihova “tehnologija umjetne oplodnje” šansa za preživljavanje čovječanstva. ”Za 50 godina stanovništvo većine zemalja svijeta smanjit će se za pola”, navodi se u članku.
Tochilovsky, njemački vlasnik BioTexComa, tvrdio je da sve dok njegova tvrtka ostaje na čelu šire biotehnološke industrije, obećava budućnost u reproduktivnoj biotehnologiji u kojoj se bebe generiraju u umjetnim maternicama, a geni se uređuju pomoću računala.
U intervjuu za ukrajinski list Delo, Tochilovsky je raspravljao o digitalnoj ekonomiji u kontekstu “industrije reproduktivne tehnologije”. Pozivajući se na rastuće stope neplodnosti i teorije o “kolapsu stanovništva” koje su predstavili tehnološki milijarder Elon Musk i kineski biznismen Jack Ma, Tochilovsky kaže da će biotehnologija spasiti ljudsku rasu. ”Reproduktivna medicina je budućnost čovječanstva”, rekao je.
Ektogeneza
”Najvažnija stvar je ektogeneza, sposobnost podizanja djeteta izvan ljudskog tijela…, riječ je o ‘umjetnoj maternici’. Nešto poput tvornica koje smo svi vidjeli u filmu Matrix. Mislim da ćemo za pet do sedam godina dobiti ektogenezu.” Tochilovsky je dodao da BioTexCom radi u tom smjeru.
Na pitanje kako BioTexCom planira riješiti mnoštvo pravnih i etičkih pitanja koja okružuju njegove futurističke ”tvornice beba”, CEO BioTexCom-a je ponudio zbunjujuće rješenje. “Najvažnije je, zabraniti agencijama za provođenje zakona da se miješaju u posao”, rekao je Tochilovsky.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
