Tema surogatstva i danas izaziva polemike i podjele. Posljednji primjer je španjolska medijska zvijezda, 68-godišnja Ana Obregon kojoj je surogat majka u SAD-u rodila dijete. S jedne strane zagovaratelji ističu da je to prilika onima koji ne mogu imati djecu da postanu roditelji, dok kritičari naglašavaju da se radi o iskorištavanju i trgovini ženinim tijelom.
Zakonske regulative
Dvije su vrste surogatstva. Komercijalno surogatstvo odnosi se na aranžman u kojem se ženi plaća naknada za nošenje djeteta za drugu osobu ili par. To se razlikuje od tzv. altruističkog surogatstva, u kojem se žena dobrovoljno javlja da nosi trudnoću bez ikakvih naknada.
Prema tome mnoge su zemlje regulirale svoje zakone. Tako su oba oblika surogatstva legalna, između ostalog, u Ukrajini, Gruziji i Rusiji.
U Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji i Indiji dozvoljeno je altruistično surogatstvo.
Suprotno tome, u velikom dijelu Europe zabranjene su obje vrste surogatstva. Tako je na primjer u Njemačkoj, Švedskoj, Norveškoj, Italiji, Španjolskoj, ali i u Hrvatskoj. Specifična situacija je u SAD-u gdje je različita regulacija po saveznim državama. Dok Kalifornija, Nevada, Washington i Texas dopuštaju oba oblika, Sjeverna Dakota, Arizona, Michigan i Indiana potpuno brane surogatstvo.
Etičke dileme – dijete s greškom?
Mnoga su etička pitanja oko surogatstva. Sve popularnija industrija surogatstva iskorištava ranjive žene, a posebno one siromašne. Veliku pažnju izazvala je španjolska glumica i voditeljica Ana Obregon koja je u 68. godini dobila dijete putem surogatstva, što je izazvalo oštre reakcije s vrha države. Poznato je da se u Španjolskoj i ljevica i desnica poprilično slažu oko zabrane surogatstva.
“Surogat majčinstvo je praksa koja nije legalna u Španjolskoj. To je kod nas zakonski priznato kao oblik nasilja nad ženama“, kazala je ministrica jednakosti i zastupnica ljevičarske stranke Podemos (Možemo) Irene Montero.
>Surogatstvo: Mediji do jučer oduševljeni španjolskom zvijezdom koja je dobila dijete u 68. godini, a danas prenose oštre kritike
>Ukrajina je prije rata bila surogatski Eldorado. Znate li koliko se ‘naručene’ djece tamo rađalo?
O tome je govorio i papa Franjo istaknuvši da je danas “dostojanstvo muškaraca i žena također ugroženo nehumanom i sve raširenijom praksom ‘iznajmljivanja maternice’, u kojoj se žene, gotovo uvijek siromašne, iskorištavaju, a djeca tretiraju kao roba”, rekao je.
No, osim etičkog problema trgovine ljudskim tijelom, postoji eugenički problem kada se dijete rodi bolesno. Naime, ako je beba koju rodi surogat rođena s nekom fizičkom manom, pitanje je hoće li je namjeravani roditelji “preuzeti”.
Jedan od takvih poznati slučajeva iz 2014. dogodio se kada je tajlandska “surogat-majka” rodila australskom paru blizance, a par je uzeo zdravu djevojčicu dok je blizanca s Downovim sindromom ostavio na brizi Tajlanđanki.
Sličan slučaj dogodio se kada je britanska surogat-majka rodila također blizance, no djevojčica je imala kongenitalnu miotoničnu distrofiju. Namjeravani roditelji na kraju su odbili dijete s invaliditetom, a kući su odveli zdravog dječaka. “Surogat-majka” na kraju je prihvatila malenu djevojčicu te ju odgaja sa svojim partnerom, prenio je Daily Mail.
Ukrajina – surogatski Eldorado ili?
Problem je i sve veća komercijalizacija surogatstva. U Ukrajini, na primjer, postoje i agencije koje dogovaraju “surogat-majke” uz pozamašnu naknadu.
Prema konzultantskoj tvrtki za istraživanje tržišta Global Market Insights globalna komercijalna industrija surogatstva vrijedila je oko 14 milijardi dolara u 2022. No točne brojke teško je provjeriti s obzirom na privatnost mnogih aranžmana. Predviđa se da će do 2032. ta brojka porasti na 129 milijardi dolara s obzirom na to da se problemi s neplodnošću povećavaju, a sve veći broj istospolnih parova i samaca traži načine dobivanja djece.
>Papa Franjo: ‘Surogatstvo iskorištava žene, a djeca se tretiraju kao roba’
Ukrajina je prije rata bila poznata kao surogatski Eldorado zbog zakonske regulative, no rat je poremetio planove mnogim namjeravanim roditeljima. Tako su mnogi zapadni mediji nakon početka ruske invazije izvještavale o desecima beba koje su rodile ukrajinske “surogat-majke”, a koje su ostale zatočene u skloništima u Kijevu i drugim većim gradovima u Ukrajini.
Europska unija
Europski je parlament 17. prosinca 2015. usvojio Prijedlog rezolucije u kojem se, u dijelu Prava žena i djevojčica, navodi da “osuđuje praksu surogatstva koja potkopava ljudsko dostojanstvo žene jer se njezino tijelo i njegove reproduktivne funkcije koriste kao roba; smatra da praksu gestacijskog surogatstva koja uključuje reprodukcijsko iskorištavanje i korištenje ljudskog tijela za financijske i druge dobitke, osobito kod ranjivih žena iz zemalja u razvoju, treba zabraniti te se njome treba hitno pozabaviti u okviru instrumenata ljudskih prava”.
Godine 2017. legalizaciju surogatstva u Hrvatskoj tražila je LGBT udruga Dugine obitelji.
“Surogat majčinstvo je također jedna od opcija, i tema oko koje se lome mnoga koplja, ali naša pozicija je da ono treba biti zakonski regulirano na najbolji mogući način, koji štiti sve strane uključene u proceduru. Neke zapadne zemlje imaju odlične zakone, koji otklanjanju ikakvu mogućnost financijskih malverzacija, iskorištavanja ljudi ili stavljanja istih u nepovoljne pozicije.
Današnja realnost je da zabrana neke medicinske procedure neće spriječiti ljude da ju koriste, samo će te procedure učiniti puno rizičnijima. Baš zbog toga trebamo kvalitetne zakone”, istaknuli su u intervjuu za portal Libela.org Daniel Martinović, Boris Vrdoljak i Ivo Šegota iz udruge Dugine obitelji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
