Broj migranata koji su došli u EU tijekom 2019. veći nego u prošloj godini: Najviše Afganistanaca, slijede Sirijci i Iračani

Foto: Fah

Tijekom 2019. godine u Europsku uniju je pristiglo značajno više migranata iz Turske u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, pokazuje interno izvješće Europske komisije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U novom internom i povjerljivom „Izvješću o situaciji“ Europske komisije, koje donosi Welt am Sonntag, stoji: “U 2019. godini ukupno je u Uniju došlo 46.546, to je porast za 23% u odnosu na prošlu godinu (37.837). Od 45.546 migranata, njih 45.020 stiglo je u Grčku, 1336 u Italiju i 190 u Bugarsku. Najviše je Afganistanaca, slijede Sirijci i Iračani. ”

“Sa 3710 dolazaka u tjednu između 23. i 29. rujna, ponovno je postavljen rekord s najvećim brojem dolazaka u Grčku od stupanja na snagu Sporazuma između EU i Turske (proljeće 2016.)”, stoji u izvješću.

Samo su 102 osobe vraćene u Tursku

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Implementacija sporazuma EU-Turska od strane grčkih vlasti također je loša. Europska komisija o kritizira činjenicu da su unatoč rekordnim dolascima u Grčku iz Turske samo 102 osobe vraćene u prvih 9 mjeseci 2019. godine, što je najniža razina od stupanja na snagu sporazuma između EU i Turske.

Sporazum predviđa da Grčka šalje ilegalno pristigle migrante u Tursku. Zauzvrat, EU preuzima sirijske izbjeglice iz Turske i financijski podržava organizacije za pomoć u Turskoj u skrbi o izbjeglicama. Kao dio sporazuma između EU i Turske, Ankara se također obvezala da će pomno nadzirati granice s EU-om.

> Raspad sustava u BiH: 50 ilegalnih migranata s urednim vizama iz veleposlanstva stiglo zrakoplovom u Sarajevo

> Migrantski val na vrhuncu: Broj ilegalnih ulazaka u RH udvostručen!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stanje u hrvatskom susjedstvu i udar na Hrvatsku

Protjerivanje pedeset državljana Iraka koji su stigli u Bosnu i Hercegovinu s urednim vizama, a zapravo je riječ o ilegalnim migrantima, vjerojatno je razotkrilo činjenicu da neki bosanskohercegovački diplomati po svijetu koriste svoje pozicije za osobno bogaćenje i pritom se bave kriminalom, pisao je prije desetak dana Dnevni avaz.

Granična policija BiH je u sarajevskoj zračnoj luci zaustavila Iračane koji su tamo stigli redovitim letom “Turkish Airlinesa” iz Istanbula. Svi oni u putovnicama su imali uredne turističke vize za BiH, no dodatnim je provjerama utvrđeno kako nitko od njih nema odgovor na pitanje što zapravo kani raditi u toj zemlji i kakvi su im planovi. Ispostavilo se kako im je svima krajnji cilj zapravo bila Europska unija, a BiH je trebala biti samo tranzitna točka na tom putu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon konzultacija s Tužiteljstvom BiH, vize su im poništene i svi su zrakoplovom vraćeni u Istanbul.

Pozivajući se na neimenovane izvore iz sigurnosnih agencija “Avaz” navodi kako su Iračani vize ishodili u veleposlanstvu BiH u Jordanu, koje je nadležno i za Irak. Policija u Istanbulu upravo zbog toga nije im pravila nikakav problem te ih je pustila na let za Sarajevo.

Istraga je otkrila kako su Iračani svoje vize, koje su ishodili u Amanu, platili čak po tisuću eura, što je znatno iznad propisanog iznosa pristojbi za konzularne usluge.

Ministarstvo vanjskih poslova BiH još se nije očitovalo o ovom slučaju. Dodatnim provjerama koje su proveli Granična policija i Tužiteljstvo BiH otkriveno je da su u veleposlanstvu u Amanu ranije izdali još 200 viza za državljane Iraka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svi su oni imali rezerviran smještaj u istom sarajevskom hotelu, zbog čega je Služba za poslove sa strancima BiH u četvrtak provela raciju koja je potvrdila da su Iračani redovito tamo i odsjedali, a potom odlazili prema Hrvatskoj i dalje prema zapadnim državama.

Iračani su graničnim policajcima ispričali kako su krijumčarima koji su ih čekali u Sarajevu već dali po dvije tisuće eura kako bi ih prebacili u Hrvatsku. Radi se o već o uhodanoj kriminalističkoj ruti koja je razotkrivena nedavno, kada je u sarajevskoj zračnoj luci uhićena Bugarka Polina Gospodinova koja je krijumčarila migrante iz Turske.

U Hrvatskoj se broj ilegalnih migranata udvostručio

Izvještaj hrvatske policije za prvih osam mjeseci ove godine pokazuje da je uhvaćeno i procesuirano 11.813 osoba koje su ilegalno pokušale prijeći granicu i ući u Hrvatsku, što je za 3.609 osoba više nego u cijeloj 2018. godini, a čak za 8.019 više nego u istom razdoblju prošle godine.

To znači da je policija prosječno dnevno zaustavila 49 migranata u pokušaju ilegalnog prelaska granice. No, ukupna brojka ilegalnih migranata koje je procesuirala hrvatska policija u prvih osam mjeseci daleko je veći. Naime, u tom razdoblju slovenska policija Hrvatskoj je vratila 6.447 ilegalnih migranata. Riječ je o migrantima koji su uspjeli proći kroz Hrvatsku i ući u Sloveniju, a tamo ih je uhitila slovenska policija i potom u skladu s međunarodnim propisima vratila u Hrvatsku. Tako da se može reći da je u Hrvatsku od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine ušlo 18.260 ilegalnih migranata.

Sada se postavlja pitanje gdje je tih 18.260 osoba? Od MUP-a su iz Jutarnjeg lista zatražili podatke gdje su ti migranti smješteni i koliko ih je ove godine zatražilo međunarodnu pravnu pomoć odnosno azil, a koliko je njih to odbilo te je sukladno međunarodnim sporazumima vraćeno u zemlju odakle su ušli u Hrvatsku. U najvećem broju slučajeva u Bosnu i Hercegovinu. Također su zatražili i broj maloljetnih osoba koje su procesuirane. No, odgovore na ova pitanja jučer nisu dobili. Tako da ostaje nepoznanica gdje su te osobe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.