Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović ocijenio je u ponedjeljak u Sarajevu kako će se ta država morati pomiriti s činjenicom da nema stabilnu vladajuću većinu te da će takvo stanje potrajati do izbora u listopadu 2018. godine ali je odbacio mogućnost da to dovede do kriza koje bi ugrozile opstanak i cjelovitost zemlje.
“Već je duže vrijeme kako je izgubljena parlamentarna većina i takvo će stanje biti do izbora”, kazao je Čović novinarima pojašnjavajući kako će se do tada morati pomiriti sa situacijom u kojoj BiH funkcionira uz manjinsku vladu odnosno uz kreiranje ad hoc koalicija ovisno o zakonima i odlukama koje se nađu na dnevnom redu zakonodavne i izvršne vlasti.
Vladajuća većina u BiH kakva je uspostavljena nakon izbora 2014. godine prestala je postojati zbog različitih ciljeva stranaka sa srpskim, hrvatskim i bošnjačkim predznakom a dokaz tome je činjenica da zbog nesuglasja među njima nije bilo moguće u državnom parlamentu usvojiti zakon o trošarinama kojim bi se aktivirale stotine milijuna eura već odobrenih kredita za infrastrukturne projekte.
Čović je kazao kako unatoč postojećim sukobima drži pretjeranim prognoze i analize koje ukazuju na mogući raspad ili podjelu BiH dodajući kako je uvjeren da će BiH opstati u njenim sadašnjim međunarodno priznatim granicama a kako će biti uređena stvar je unutarnjeg dogovora.
Čović je ovo izjavio nakon predstavljanja zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa pod naslovom “Hrvati BiH – nositelji europskih vrijednosti” održanog u ožujku u Neumu pod pokroviteljstvom HDZ BiH.
“Nadamo se da smo dali poticaj za otvaranje nekih pitanja”, kazao je Čović osvrčući se na zbornik odnosno neumsku konferenciju.
Na neumskom skupu sudjelovali su i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović te hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier koji su tu prigodu iskoristili kako bi istaknuli snažnu potporu hrvatske države nastojanjima da se Hrvatima u BiH osigura puna ravnopravnost s druga dva konstitutivna naroda.
Zbornik promoviran u ponedjeljak u Sarajevu sadrži oko 900 stranica odnosno 57 radova sudionika neumskog skupa a oni se sastoje iz analiza posvećenih hrvatskom nacionalnom identitetu i poziciji hrvatskog naroda te izazovima koje pred BiH postavlja proces europskih integracija a posebna pozornost posvećena je manjkavostima državno-pravnog ustroja BiH koje utječu na neravnopravnost Hrvata u BiH.
Suorganizator neumskog skupa bilo je Zagrebačko sveučilište a njegov rektor Damir Boras u Sarajevu je kazao da je veoma važno održati veze akademske zajednice u dvije države.
“Zbog iskustva u priključenju Europskoj uniji i iskustava u njoj željeli smo pokazati kako je BiH ne samo na putu ka EU nego i kako je stoljećima povezana sa Europom i Hrvatskom”, kazao je Boras.
Po Borasovu sudu, u Hrvatskoj se malo zna o stvarnom stanju u BiH a krivca za to našao je u hrvatskim medijima koji, kako tvrdi zagrebački rektor, stanje u BiH predstavljaju “sukladno svojim političkim opredjeljenjima”. No akademska zajednica u Hrvatskoj, kazao je Boras, ipak je svjesna potrebe međusobne suradnje i prožimanja te je i sposobna i pozvana predložiti strategije koje će osigurati opstanak BiH kao cjeline i ravnopravnosti Hrvata u BiH te ulazak u EU.
Interes u hrvatskim akademskim krugovima za BiH je trajan no i ona se, tvrdi Boras, “dugo skanjivala” iskazati svoja stajališta zbog “političkih pritisaka da se ne utječe na samostalnost Hrvata u BiH”.
Boras je skup u Neumu iz ožujka opisao kao početak procesa koji se nastavlja kako bi se odgovorilo na pitanja o stvarnim uzrocima neravnopravnosti Hrvata u BiH pa će stoga u ožujku 2018. biti održan novi sličan skup pod naslovom “Rješenje hrvatskog pitanja za BiH”.
“Ulazak u EU nužan je uvjet napretka i opstanka Hrvata u BiH ali isto tako i Bošnjaka i Srba”, kazao je Boras izražavajući uvjerenje kako će nastavak europskih integracija doprinijeti rješavanju otvorenih pitanja.
Zaključio je konstatacijom kako Hrvatska ima posebnu odgovornost za poziciju Hrvata u BiH pri čemu je interes Hrvatske da Hrvati u BiH opstanu u toj zemlji.
Kao važan dio takvih nastojanja istaknuo je potrebu snažnije potpore Hrvatske Sveučilištu u Mostaru.
Jedan od sudionika neumskog skupa Ivan Vukoja kazao je kako presjek objavljenih radova pokazuje opredjeljenje po kojemu je federalističko-konsocijacijski model održivo rješenje za BiH.
O tome, kako tvrdi Vukoja, postoji visok stupanj suglasnosti među hrvatskim institucijama u BiH a sudjelovanje visokih hrvatskih dužnosnika na neumskom skupu po njegovu je sudu dokaz da i Hrvatska podupire takvo rješenje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
