Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kazao je u četvrtak u Sarajevu kako bi svi u Bosni i Hercegovini morali pokazati više spremnosti na suradnju kako bi se napokon izašlo iz začaranog kruga koji stalno proizvodi nove sukobe te upozorio da se o pravima naroda ne može pregovarati.
Tijekom govora kojega je održao na božićnom primanju što ga je s hrvatskim dužnosnicima u tijelima vlasti upriličio u parlamentu BiH Čović je kazao kako bez unutarnje suradnje ne može biti ni napretka ka članstvu u Europskoj uniji
“To mora biti rezultat procesa vođenog na načelima uzajamnog priznanja, uvažavanja i u smislu političke kulture svima prihvatljivoj komunikaciji. Stoga moramo izaći iz začaranog kruga političkih taktiziranja i nadmudrivanja, iznjedriti nove politike temeljene na načelima umjerenosti, dostojanstva i gostoprimstva. Bez tih vrijednosti nećemo moći sačuvati naše bogatstvo različitosti koje je fundament državnosti Bosne i Hercegovine, njene stabilnosti i sigurnosti”, kazao je Čović.
Upozorio i kako stalni sukobi pokazuju da u BiH nisu dovoljno naučili iz prošlosti pa tako nisu ni izvukli potrebne pouke niti su se oslobodili naslijeđa totalitarizma u kojem caruju jednoumlje i prisila.
Komentirajući prijepore oko provedbe rezultata izbora i promjene izbornog zakona Čović je istaknuo kako je to isključivo pitanje vladavine prava, ljudskih prava, institucionalne ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda i svih stanovnika BiH.
“Teško me itko može uvjeriti da možemo biti podjeljeniji nego što u ovom trenutku jesmo. Razgradnja klime povjerenja kojom se svjesno potiče pripadnike jednog naroda da glasaju protiv onoga što je dominantno izraz volje drugoga naroda je nasrtaj na prava i slobodu tog naroda, manipulacija i zlouporaba demokracije bez presedana”, kazao je Čović aludirajući na to što su Bošnjaci po treći put izabrali hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, probošnjačkog političara, protivno političkoj volji Hrvata.
Dodao je kako Hrvati u BiH posredstvom svojih političkih predstavnika ne traže ništa što već nema uporište u ustavu i što druga dva naroda nemaju.
Zaključio je kako se o konstitutivnosti naroda kao temeljnom ustavnom načelu ne može pregovarati niti se bilo čija prava mogu po nečijim željama smanjivati ili uvećavati.
