Crnogorska Uprava za inspekcijske poslove izvijestila je da će prva neradna nedjelja za zaposlene u trgovinama biti 20. listopada. U priopćenju se dodaje kako će kazna za onoga tko otvori trgovinu biti od 1000 do 10.000 eura. Kako je navedeno, moguće je i trajno zatvaranje objekta.
Donošenje ovog Zakona imalo je za cilj unapređenje položaja radnika u Crnoj Gori.
Tamošnja vlada početkom ožujka 2019. utvrdila je predložene izmjene i dopune zakona kojim se zabranjuje trgovina na veliko i malo nedjeljom i praznicima, osim u prodajnim objektima ili mjestima u kojima je to potrebno zbog osiguravanja životnih potreba građana.
Ivan Munjin: Ni Mrsić ni Maras nisu uputili prijedlog zakona o radu UIO u saborsku proceduru
Crnogorska Skupština usvojila je amandman kojim su propisane vrste prodajnih objekata koji će imati mogućnost rada nedjeljom i praznicima, među kojima su ljekarne, specijalizirane prodavaonice ili kiosci za prodaju kruha, pekarskih proizvoda i kolača, cvijeća, suvenira, tiska i sredstava za zaštitu bilja ili pogrebne opreme.
Trgovački sektor u Crnoj Gori zapošljava 37 tisuću ljudi, a uvođenje slobodne nedjelje predložili su sami trgovci.
Uprava za inspekcijske poslove, pišu crnogorski mediji, najavila je kako onim trgovcima, koji budu otvorili trgovinu nedjeljom, prijeti kazna od tisuću do 10 tisuća eura.
“Podsjećamo sve privredne subjekte koji se bave trgovinom na veliko i trgovinom na malo na propisanu odredbu čl. 35a Zakona o unutarnjoj trgovini, čija primjena stupa na snagu od 14. listopada, što praktično znači da je prva neradna nedjelja 20. listopad, kako je to propisano navedenim člankom”, poručuju.
Trgovački centri tvrde da najveći promet imaju upravo vikendom
Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) podnijela je sredinom rujna Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti čl. 35a Zakona o unutarnjoj trgovini, kojim je propisano da trgovine na veliko i malo ne mogu raditi nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Procedura na sudu rijetko traje kraće od šest mjeseci, a najčešće od godinu do dvije, tako da će neradna nedjelja za trgovine potrajati.
Ograničavanje rada nedjeljom i praznicima predložio je vladi Odbor za trgovinu Privredne komore, a ranije su to tražili i sindikati. Protiv su bili trgovački centri koji su navodili da najveći promet imaju vikendom i da bi im neradne nedjelje značajno smanjile prihode.
Govorili su i o mogućim smanjivanjima broja radnika i tražili da se među izuzetke uvrste i trgovački centri, a upravo je u njihovo ime Unija poslodavaca podnijela inicijativu. S druge strane, Unija slobodnih sindikata očekuje da će Ustavni sud odbaciti inicijativu Unije poslodavaca o ocjeni ustavnosti dijela Zakona o trgovini kojim je u Crnoj Gori zabranjen rad nedjeljom.
UiO još prije dvije i pol godine uputila Hrvatskom saboru prijedlog Zakona – zašto Sabor nije reagirao u propisanom roku?
Podsjetimo, udruga U ime obitelji još je u ožujku 2017. uputila u Hrvatskom saboru prijedlog Zakona o radu po kojemu bi radnici mogli sami birati žele li raditi nedjeljom te, ukoliko žele, dobili 50 % veće dnevnice.
Sukladno saborskom Poslovniku predsjednik Odbora za rad trebao je u roku od tri mjeseca odlučiti hoće li ili neće uputiti taj prijedlog zakona o radu u saborsku proceduru. No, tadašnji predsjednik, Mirando Mrsić to nije učinio, a isto tako ni njegov nasljednik, SDP-ov Gordan Maras. Usprkos odredbama Poslovnika sve do danas saborski se Odbor nije se izjasnio o ovom prijedlogu.
U ožujku 2018. godine GLAS i HSU se podnijeli sličnu izmjenu zakona kojom bi se povećale plaće u slučaju rada nedjeljom za 30% međutim Plenkovićeva Vlada odbila je prijedlog uz objašnjenje da dosadašnji zakon “predviđa obvezu poslodavca da radniku isplati povećanu plaću ne samo za rad nedjeljom, već i za otežane uvjete rada, prekovremeni rad, rad noću, te za rad blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi. Pri tome, Zakonom nije izrijekom određeno koliko bi to povećanje iznosilo, već se isto prepušta uređenju putem kolektivnih ugovora, pravilnika o radu ili samih ugovora o radu”.
No, postojeći zakon omogućuje poslodavcu da rad nedjeljom plaća samo jednu kunu više te time izvrši svoje zakonske obveze prema zaposleniku.
Spomenutim nedjelovanjem i ignoriranjem prijedloga poput onog udruge U ime obitelji najviše su oštećene radnice i radnici koji su prisiljavani raditi nedjeljom i blagdanom, de facto bez da su za to plaćeni.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
