Crnogorski predsjednik Milo Đukanović potpisao je zakon o slobodi vjeroispovijesti usvojen u Skupštini Crne Gore glasovima vladajuće koalicije i oporbenog SDP-a, a kojemu se oštro protive prosrpska oporba i Srpska pravoslavna crkva.
Crna Gora je tako nakon 42 godine dobila novi zakon kojim se uređuju vjerska pitanja, prenose crnogorski mediji.
Zakonom je predviđeno da se državi vraćaju vjerski objekti i zemljište koje vjerske zajednice koriste na teritoriju Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni sredstvima države ili su bili u njezinom vlasništvu do 1. prosinca 1918. godine. Prijedlog je podržala Crnogorska pravoslavna crkva koja smatra da će njime biti vraćena imovina nezakonito prepisana Srpskoj pravoslavnoj crkvi. SPC u Crnoj Gori ima u vlasništvu 66 uglavnom srednjovjekovnih manastira, desetke crkava i drugih nekretnina.
Zastupnici Crne Gore su prije dva dana sa 45 glasova usvojili Zakon o slobodi vjeroispovijest, pri tome su zastupnici prosrpskog Demokratskog fronta pozvali ranije Đukanovića da ne potpiše Zakon o slobodi vjeroispovijesti, već da ga vrati Skupštini na doradu.
Predložili su i da se raspiše referendum o ovom pitanju. Podsjećamo da su zastupnici DF-a uoči glasanja o ovom zakonu izazvali teški incident u Skupštini nakon čega su bili privedeni.
Podsjetimo, srbijanski predsjednika Aleksandar Vučić izrazio je nezadovoljstvo zbog uhićenja zastupnika oporbenog Demokratskog fronta.
“Srbija sa zabrinutošću gleda na sve teži položaj srpskog naroda i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori”, rekao je
Demokratski front (DF) je opozicijska stranka u Crnoj Gori koja djeluje sa pozicija velikosrpstva i bliska je beogradskim vlastima. Ona predvodi protuzapadnu, anti-NATO i velikosrpsku opoziciju, te je politička nakupina koja povezuje četničke vojvode poput Andrije Mandića (Nova srpska demokracija, NSD) i nekoć reformne snage (Pokret za promjene, PzP) Nebojše Medojevića koji traži poništenje priznanja Kosova.
Demokratski front već je dva puta organizirao rušilačke prosvjede u Crnoj Gori. Prvi u listopadu 2008. godine nakon što je Crna Gora priznala Kosovo kao neovisnu državu. Tada je u sukobu prosvjednika i policije ozlijeđeno 40-tak osoba, a drugi sedam godina kasnije u listopadu 2015. godine nakon što su pristaše DF-a danim kampirale na središnjem podgoričkom trgu ispred crnogorskog parlamenta, te je došlo do novog sukoba sa crnogorskom policijom.
Podsjetimo, nakon osnivanja Kraljevine SHS 1918., CPC je ukinuta, a svu imovinu preuzela je SPC. Sada se u SPC-u i Srbiji bune jer smatraju da bi utjecaj SPC-a bio uškopljen i sužen, dok je s druge strane CPC pokrenula postupak za priznanje autokefalnosti u carigradskoj patrijaršiji.
Crna Gora je tako krenula stopama Ukrajine koja je uspjela dobiti autokefalnost za svoju nacionalnu Crkvu te tako ograničiti utjecaj Ruske pravoslavne crkve. Očekuje se da bi CPC mogla dobiti, odnosno obnoviti crkvenu neovisnost jer je bila priznata od ostalih pravoslavnih Crkava do svog ukidanja.
Također, ostale vjerske zajednice, katolička, židovska i islamska, nemaju ništa protiv zakona te su s državom potpisale i posebne bilateralne sporazume. Budući da SPC to nije učinila, nastoji ga se s njihove strane osporiti te ga proglasiti protuustavnim i antisrpskim.
