Foreign Policy: Počeo treći irački rat

Slike iz sjevernog iračkog grada Mosula, kojeg su zauzeli sunitski pobunjenici i pripadnici Islamske države Iraka i Levanta (ISIL) bliske su ljubiteljima filmova o zombijima – spaljena vojna vozila na sablasno pustim ulicama, znakovi borbi i paničnog bijega stotina tisuća civila koji su spašavali goli život, dok su jedina živa bića pljačkaši i psi lutalice, piše u petak američki časopis Foreign Policy.

“Ali ne radi se o filmu o zombijima. To je drugi po veličini irački grad, rastuća politička i gospodarska prijestolnica sunitske arapske zajednice u Iraku. U samo nekoliko dana, između 6. i 9. lipnja, grad sa skoro dva milijuna stanovnika pregazili su borci ISIL-a koji su se odmetnuli od al Qaide i započeli svoj rat, opasno se probliživši svom zadanom cilju – uspostavi kalifata koji se proteže od mediteranske obala Libanona do iranskih planina Zagros”, piše Michael Knights i upozorava da se te zlokobne scene ponavljaju u desetak ostalih sjevernih gradova koji su pali u ruke sunitskih militanata.

Kako je ISIL postigao svoj vojni uspjeh, pita se autor i dodaje da je, kako se čini, ISIL operacije u Mosulu i drugim gradovima pripremao iz svoje sigurne baze u sirijskoj provinciji Raqqa.

“Čini se da je ovo uvod u ovogodišnju ofenzivu tijekom Ramazana – uvrnutu godišnju tradiciju u Iraku od 2003.”, piše Knights. ISIL je iračka militantna skupina koja svoje samoubilačke operativce regrutira iz redova međunarodnih dobrovoljaca i pristaša iz Iraka i Sirije, a financira se organiziranim kriminalom na lokalnoj razini. Većina vodstva su Iračani, uključujući i emira Abu Bakr al-Baghddadija, ime koje, kako tvrde analitičari, “treba zapamtiti”.

Iračka vlada nema izbora već pokušati osloboditi Mosul koji uz simboličku ima i zemljopisnu važnost, no vojne su jedinice u rasulu. Pregrupiranje snaga odvija se u bazi Taji, u predgrađu Bagdada i na oko 320 kilometara južno od Mosula, pa protuofenzivu ne treba brzo očekivati. Specijalne snage i zračne jedinice su premorene jer se velikom brzinom premještaju od jednog do drugog kriznog žarišta. Jedine vojne snage u Iraku koje trenutno nisu angažirane “od mila do nedraga” su kurdski borci – peshmerga – koje kontrolira Kurdska regionalna vlada, no odnosi između Kurda i Bagdada su napeti, podsjeća novinar.

Kako bi svrgnuli sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, Sjedinjene države su bile primorane osloniti se i na islamističke skupine u Siriji. ISIL je, naime, stavljen na popis terorističkih organizacija tek u veljači 2014., no ako su se ekstremni islamisti u Siriji pokazali strateški korisni, u Iraku je to vrlo jednostavno: ISIL dobiva rat i mora ga se zaustaviti, smatra novinar.

“Washington mora djelovati ako SAD želi spriječiti da ISIL postane jedina kompaktna vojna i politička snaga u sunitskim područjima Iraka”, zaključuje Knights. U protivnom, Bliskom istoku prijeti daljnja destabilizacija, smatra Knights i podsjeća da je Irak multietnićka, sektaška zemlja s 35 milijuna stanovnika te sve značajnija izvoznica nafte koja je okružena važnim zemljama u regiji.

SAD nema taj luksuz da zanemari razvoj događaja u Iraku. ISIL se od razdoblja američke okupacije samo širio i ima plan. Washington bi ga također trebao imati, zaključuje Knights.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr/h
Photo: FaH