Hercegovačka franjevačka provincija je prvih godina komunističke Jugoslavije ostala bez 66 franjevaca i bez devedeset posto svoje imovine. Iako se pitanje povrata imovine otete u vrijeme komunizma u Bosni i Hercegovini teško rješava, uprava Provincije nedavno je pokrenula postupak za povrat imovine oduzete nakon 1945.
Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Miljenko Šteko, na svečanoj sjednici Općinskog vijeća u prigodi blagdana Velike Gospe i Dana općine je u Širokom Brijegu, zahvalio se županijskim i općinskim vlastima koje su krenule u proces povrata imovine, koju su nekadašnje komunističke vlasti otele hercegovačkim franjevcima – piše hrsvijet.net.
Provincijal je podsjetio da Hercegovačka franjevačka provincija ove godine obilježava i 170 godina svoga postojanja. “Naime, naši su dični franjevački preci prije točno 170 godina pošli iz Bosne „bez kruha i krova“ i zaputili se u presiromašnu Hercegovinu, u selo Čerigaj, na čelu sa širokobriješkim franjevcem, a kasnije i biskupom, fra Anđelom Kraljevićem, jer su dobro znali stanje stvari, stanje duha svoga naroda i zavičaja i zbog toga kao sinovi takve Hercegovine duševno jako trpjeli”.
O tadašnjem stanju u Hercegovini nekadašnji provincijal fra Leo Petrović, ubijen 1945. od strane partizana – komunista, rekao je: “U Hercegovini ne bijaše nigdje nijedne crkve, ni škole, nigdje nijedne kulturne ili prosvjetne ustanove. Namjera je naših otaca bila pomoći svome puku u svakom pogledu: da ga pouče i pridignu; da s njega skinu ‘sramotu i siromaštvo’.”
Hercegovac nije znao, što je crkva, jer je služba Božja držana pod vedrim nebom u grobljima, po šumama i dolinama, te zabitnim mjestima – istaknuo je provincijal Šteko.
Sunovrat 1945.
“U tom duhu naša su braća, prvenstveno, na Širokom Brijegu zdušno započela graditi i izgradili su sve ono što je za duhovni, intelektualni i svaki drugi rast bilo potrebno za jednu snažnu redovničku zajednicu: samostan, crkvu, sjemenište, gimnaziju, konvikt, knjižnicu, hidrocentralu. Zasigurno, to bijaše nova prosvjetiteljska Atena u Hercegovini. No, taj neopisivi zamah doživio je svoj sunovrat u veljači godine 1945. Normalnu čovjeku staje pamet kad pomisli na sve ono što su tadašnji vlastodršci – slijepi nositelji bezbozničke ideologije, a zvali su se narodna vlast, našim nedužnim zajednicama učinili. Tako je poznati i priznati duhovni centar u Širokom Brijegu doživio svoj Veliki petak – doživio je sudbinu Drezdena, Hirošime…”, rekao je fra Šteko podsjećajući na sudbinu 66 okrutno ubijenih širokobrijeških franjevaca.
U ime kojeg naroda?
Zapitao se također u ime kojeg naroda je oteta imovina hercegovačkim franjevcima, pozvavši predstavnike vlasti da konačno „skinu svu prljavštinu s naše osobne i zajedničke povijesti“.
“Evo, došlo je konačno vrijeme, kad smo kao danas odgovorni u ovoj slavnoj Provinciji čuli snažan zov nedovršenih širokobrijeških crkvenih zvonika, kad smo čuli očinski zov zavičajne povijesti, natopljenom krvlju nedužnih i nevinih: skinite konačno svu prljavštinu s naše osobne i zajedničke povijesti! Osvijetlite likove svih velikana koji su i svoje živote položili kao najveći dokaz evanđeoske ljubavi prema svome Bogu i narodu! Sjemenište, gimnazija i konvikt i danas pitaju zašto se ništa nije promijenilo! U ime kojeg naroda je sve oteto? Je li to naš narod, ovaj širokobriješki?”, zapitao se provincijal fra Miljenko Šteko.
Nanovo graditi i raditi
Podsjetio je na ulogu franjevaca u prošlosti, istaknuvši kako se povratak imovine ne traži „poradi pukoga vraćanja“. “Ne želimo povratak poradi pukoga vraćanja, nego želimo ponovno, u duhu početaka, staviti sve u službu naše zajednice i našeg naroda. Da bi ispunili san onih koji su obijajući pragove svijeta i proseći namrijeli zavičaju i pokoljenjima zadužbinu za sva vremena: upalili luč znanja, tehnološkog i svakog drugog napretka, prosvjetnog i svakog drugog uzleta i koji su u zamahu svojih postignuća zaustavljeni vatrom, mecima, mržnjom. Mi koji ih nasljedujemo, dužni smo i poradi njihove uspomene, nanovo graditi, nanovo raditi i pokazati da smo dostojni baštinici njihove žrtve”, istaknuo je fra Šteko.
Hercegovačka franjevačka provincija uskoro očekuje povrat zgrade nekadašnjeg franjevačkog sjemeništa na Širokom Brijegu u kojoj se planira napraviti Muzej pobijenih hercegovačkih franjevaca i sjedište Vicepostulature „fra Leo Petrović i 65 subraće“.
