Uoči summita čelnika zemalja NATO-a koji će se održati u četvrtak i petak u blizini Cardiffa u Walesu, pomoćnica glavnog tajnika NATO-a Kolinda Grabar Kitarović govorila je u razgovoru za Studio 4 HRT-a o važnostima NATO-a u kriznim vremenima te o vrijednostima, ali i nedostacima Hrvatske kao ravnopravne članice NATO-a.
“Ne znam je li NATO suočen s najvećim izazovom do sada jer se ne može ni jedan izazov uspoređivati s drugima. Nove prijetnje i izazovi izrastaju svugdje pa taj luk nesigurnosti – od mediteranskog bazena i sjeverne Afrike do Bliskog Istoka gdje vidimo izrastanje Islamske države koja u svojim planovima za budući kalifat ima čak i Republiku Hrvatsku, do Afganistana i Pakistana gdje su se ponovno počele javljati demonstracije, sve to dokazuje da se sigurnost apsolutno ne može uzeti zdravo za gotovo, da je ovo vrijeme brojnih i složenih kriza, da se ne može predvidjeti kako će se brzo one razviti jer nastaju bez upozorenja i ne može se predvidjeti u kojem će pravcu ići”, rekla je Kolinda Grabar Kitarović te dodala kako valja biti spreman na svaki izazov i situaciju.
“Ne smijemo se uljuljati u to da samo zato što danas živimo u sigurnosti, da ako ne poduzmemo ništa i ne nastojimo surađivati sa saveznicima u poduzimanju mjera da bismo nastavili osiguravati naše države i stanovništvo, da će sutra isto biti tako”, istaknula je Grabar Kitarović.
Na pitanje novinara je li Republika Hrvatska dorasla situaciji i angažmanu u NATO-u s obzirom na loše stanje u Oružanim snagama te da li zna iskoristiti prednosti koje NATO savez nudi, Grabar Kitarović je istaknula kako je NATO savez suverenih država i da NATO jest Hrvatska i obrnuto.
“To što mi radimo u Bruxellesu kao međunarodna tajništva, ne znači da ćemo mi išta nametati Hrvatskoj. Međutim, živim u dubokom uvjerenju da su nam strateški dokumenti zastarjeli, da su neprilagođeni apsolutno svim novim izazovima i da se previše oslanjamo samo na ljudske resurse koji su nam sjajni i tome svjedoči njihovo iskustvo, profesionalnost, predanost, hrabrost diljem svijeta, uključujući i u Afganistanu. Međutim, ti ljudi moraju imati i nečim rukovati”, smatra Grabar Kitarović.
Dodala je kako NATO savezu nisu bitna samo sredstva jer isti djeluje na načelu solidarnosti, već je važno koliko će pojedina država uložiti napora i koliko shvaća da članstvo u NATO-u podrazumijeva prednosti, ali i obveze.
“Rekla bih da se nismo (Hrvatska) dovoljno uključili. Mislim da malo još gledamo sastrane, ne zato što ne znamo, nego nemamo osjećaja ponosa i koliko smo vrijedni, koliko znamo i koliko iskustva imamo. Treba nam malo više samopouzdanja i vjere u sebe same i da Hrvatska nije mala zemlja i može jako puno pridonijeti u rješavanju kriznih situaciju. Nekoliko stručnjaka ponekad znači puno više, nego gomila naoružanja”, istaknula je Grabar Kitarović.
Grabar Kitarović je objasnila kako je jedna od glavnih tema summita biti resursi, odnosno sredstva za obranu te kako da se pojedina zemlja pripremi i poveća ulaganje u obranu.
“Tu nije bitna samo količina sredstava koja ulažete, već ono u što ulažete – oprema, i zbog toga je jako važna suradnja. Valja vidjeti što možemo dijeliti, a gdje možemo apsolutno zadržati svoj suverenitet, prednosti i nišu koja je bitna za same nacionalne interese”, kazala je Grabar Kitarović te napomenula kako NATO kreće u nabavku tzv. dronova koji neće biti naoružani, već će služiti za prikupljanje podataka i pomoći u detektiranju kriza, ali i prirodnih katastrofa.
Na pitanje novinara hoće li se susresti s predsjednikom Ivom Josipovićem, napomenula je kako oboje imaju “pretrpane rasporede”, no istaknula je kako se “veseli što će na summitu najuspješnijega vojno-političkog saveza sudjelovati i hrvatski predsjednik”.
Inače, uz predsjednika Ivu Josipovića koji će predvoditi hrvatsko izaslanstvo, na summitu će sudjelovati i potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić te ministar obrane Ante Kotromonović. Na summmitu će uz šefove država ili vlada 28 zemalja članica, sudjelovati još i čelnici partnerskih zemalja – ukupno šezdesetak državnika.
A zbog ozbiljnosti situacije u odnosima s Rusijom, ovaj summit i prije početka u NATO-u ocjenjuju povijesnim.
Jačanje NATO-a u istočnoj Europi
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen najavio je da će čelnici zemalja članica na summitu donijeti odluku o jačanju nazočnosti Saveza u istočnoj Europi, u što su uključene udarne postrojbe koje se mogu vrlo brzo rasporediti u slučaju potrebe.
“Na summitu ćemo osigurati da Savez bude spreman, sposoban i voljan braniti saveznike od bilo kakvog napada. Donijet ćemo Akcijski plan o pripravnosti (RAP), koji će NATO učini agilnijim nego što je ikad bio”, rekao je Rasmussen na konferenciji za novinare početkom tjedna u Bruxellesu.
Dodao je da je RAP odgovor na “agresivno ponašanje Rusije”, ali i da će omogućiti Savezu odgovor na sigurnosne izazove gdjegod se pojavili.
Rasmussen kaže da NATO s RAP-om neće kršiti sporazum o međusobnim odnosima između Saveza i Rusije potpisanog 1997. godine u Parizu, koji, između ostaloga, uključuje i obvezu NATO-a da na svojim istočnim granicama neće jačati vojnu nazočnost sa stalno raspoređenim snagama. Obje strane su se u tom sporazumu obvezale da se ne smatraju protivnicima i da će surađivati na stvaranju trajnog i inkluzivnog mira u euroatlantskom području.
U NATO-u kažu da taj sporazum krši Rusija, a u Moskvi ističu da NATO već i samom najavom o jačanju nazočnosti na istoku zaoštrava napetost.
RAP predviđa udarne postrojbe, snage u vrlo visokom stupnju pripravnosti, koje su sposobne rasporediti se u vrlo kratkom roku. Izvori u NATO-u kažu da će te postrojbe na terenu imati stožer s oko stotinu ljudi, a da će u roku od dva dana biti moguće rasporediti bataljun – 600 do 800 ljudi, a u pet dana brigadu – od 4000 do 6000 ljudi.
Odnosi između Zapada i Rusije zaoštrili su se zbog krize u Ukrajini, zbog koje NATO optužuje Rusiju za nepoštivanje njezinih međunarodnih obveza i poziva je da zaustavi nelegalne vojne aktivnosti i obustavi potporu proruskim separatistima na istoku Ukrajine.
Rusija je uznemirena najavama iz Kijeva da će nakon parlamentarnih izbora predložiti zakon kojim bi zemlja odustala od odluke da neće tražiti članstvo u NATO-u. Na summitu u Bukureštu 2008. godine NATO je donio zaključke prema kojima Ukrajina i Gruzija mogu postati članicama Saveza ako to žele i ako ispunjavaju uvjete. U Gruziji je nakon toga došlo do rata, a u Ukrajini je proruska vlada donijela odluku da neće tražiti članstvo u NATO-u.
U NATO-u kažu da nisu promijenili mišljenje, ističući da svaka zemlja ima pravo odlučiti o svojoj sigurnosnoj politici, uključujući i o članstvo u Savezu, bez miješanja sa strane. U slučaju da Ukrajina promijeni svoju odluku o ostanku izvan Saveza, o tome će se s njom razgovarati, kažu u NATO-u.
Na summit je pozvan i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko s kojim će čelnici Saveza razgovorati o jačanju suradnje s Kijevom. Jedna od ideja je da se osnuju fondovi za pomoć u osposobljavanju i osuvremenjivanju ukrajinskih vojnih snaga.
Dva posto BDP-a za obranu
Zbog ukrajinske krize očekuje se da će NATO u svojim zaključcima pozvati svoje članice da povećaju izdatke za obranu i da se u sljedećih deset godina približe zacrtanom cilju o izdvajanju dva posto BDP-a za obrambene svrhe.
Cilj o izdvajanju dva posto BDP-a za obranu sada ispunjavaju samo četiri članice: Sjedinjene Države, Velika Britanija, Grčka i Estonija, a blizu toga cilju su Poljska, Francuska i Turska, dok sve ostale članice zaostaju. Hrvatska je na 1,2 posto.
Summit bi također mogao u zaključcima utvrditi cilj da za deset godina zemlje članice iz obrambenog proračuna izdvajaju 20 posto na troškove za vojnu opremu. Trenutačno samo tri zemlje, Turska, Velika Britanija i Sjedinjene Države izdvajaju preko 20 posto svog obrambenog prorčuna za opremu i oružje. Prema statistikama NATO-a, Hrvatska u te svrhe izdvaja 10,7 posto svoga obrambenog proračuna.
Očekuje se da će na summitu biti potvrđeni zaključci koje se u lipnju donijeli ministri vanjskih poslova o politici “otvorenih vrata”, koja predviđa početak intenzivnog dijaloga s Crnom Gorom, a najkasnije krajem iduće godine Savez bi trebao donijeti odluku hoće li toj zemlji uputiti poziv za članstvo. Također je predviđeno usvajanje paketa o jačanju suradnje s Gruzijom.
Na summitu će biti riječi o Afganistanu, gdje NATO ove godine završava svoju najveću vojnu operaciju u povijesti, a 2015. treba započeti s civilnom misijom osposobljavanja afganistanskih vojnih snaga.
Raspored summita
Summit formalno započinje u četvrtak u 13 sati po lokalnom vremenu (14 sati po srednjoeuropskom) sastankom čelnika 28 zemalja članica s čelnicima 27 zemalja koje sudjeluju u operaciji ISAF u Afganisgtanu.
Kasnije isti dan sastaju se čelnici NATO-a s ukrajinskim predsjednikom Porošenkom, a navečer saveznički čelnici imaju radnu večeru.
“Savez mora jasno pokazati da su ruske akcije neprihvatljive i da smo mi uz ukrajinski narod i uz njegovo pravo da odlučuje o budućnosti svoje zemlje”, rekao je izvor koji nije želio biti imenovan, prenosi Reuters.
“Sastanak će zapadnim čelnicima omogućiti da čuju stajališta predsjednika Porošenka o stanju na terenu i o njegovim razgovorim s ruskim predsjednikom (Vladimirom) Putinom. To će isto tako biti jasan signal njihove potpore ukrajinskoj suverenosti, te poruka da je na Rusiji da deeskalira krizu”, dodao je izvor.
Paralelno s tim, u četvrtak popodne ministri vanjskih poslova NATO-a sastaju se sa svojim kolegama iz četiri zemlje aspirantice na članstvo u Savezu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija i Gruzija).
Istodobno se ministri obrane NATO-a sastaju sa svojim kolegama iz 24 zemlje u okviru interoperabilne platforme.
Navečer će ministri vanjskih poslova i ministri obrane imati odvojene radne večere.
U petak, drugi dan summita, čelnici 28 zemalja članica održat će dva radna sastanka, jedan prijepodne u 9.30 sati, a drugi u 13.00 sati. Na tim sastancima čelnici bi trebali usvojiti ključne dokumente, između ostalih, akcijski plan o pripravnosti i obvezu o većem izdvajanju za obranu.
Ministri vanjskih poslova u petak imaju sastanke s predstavnicima EU-a, OESS-a i Vijeća Europe, a ministri obrane sa svojim kolegama iz Australije, Finske, Gruzije, Jordana i Švedske s kojima će razgovarati o jačanju suradnje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
