Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i afganistanski predsjednik Ashraf Ghani Ahmadzai potpisali su u subotu na margini summita NATO-a sporazum o sveobuhvatnoj suradnji.
“Potpisali smo ugovor o sveobuhvatnoj suradnji. Ovo je upravo jedan korak koji ide u cilju sveukupnog rješenja uzroka migracija, a ne učinaka. Iz Afganistana u svijet odlaze stotine tisuća ljudi, što iz gospodarskih, što iz sigurnosnih razloga, nejednakosti, vjerske netolerancije terorizma”, rekla je predsjednica nakon potpisivanja.
Sporazum predviđa uspostavu mješovitih povjerenstava koja će voditi ministarstva vanjskih poslova dviju zemalja.
Dogovoren je konkretan plan suradnje u okviru razvojne pomoći, prema kojem će Hrvatska, u skladu sa svojim mogućnostima pomagati Afganistanu u području školovanja, posebno školovanja djevojčica i žena, u ekonomskom osnaživanju, s naglaskom na djevojčice i žene, ali i djecu koja žive na ulici kako bi se i ona mogli školovati.
Hrvatska će pomagati i u području zdravstva, infrastrukture, a nastavit će suradnju u sektoru obrane i sigurnosnih pitanja, prije svega kroz mentorstvo.
Drugog dana summita predsjednica je na radnom sastanku posvećenom Afganistanu i nastavku misije „Odlučna potpora“ upozorila da bi smanjivanje nazočnosti NATO-ovih snaga u Afganistanu moglo stvoriti sigurnosni vakuum kojim bi se okoristili talibani i druge terorističke skupine.
„Nakon više od desetljeća upornosti, suradnje, strpljivog i predanog rada s našim prijateljima iz Afganistana, pozitivno smo utjecali na stabilnost Afganistana i sigurnost naroda Afganistana“, kazala je.
Trajno rješenje za budućnost Afganistana mora podupirati proces pomirbe koji Afganistan vodi, potpuno poštujući odredbe Ustava Afganistana.
Osvrnula se na posjete Afganistanu u proteklih godinu i pol, u svojstvu predsjednice i rekla da je iz prve ruke iskusila znatne doprinose međunarodne zajednice poboljšanju uvjeta života naroda Afganistana, no da posao na osiguranju pozitivne budućnosti još nije dovršen.
Podsjetila je da je Hrvatska prisutna u Afganistanu od 2003. te najavila ostanak dokle god to bude potrebno.
“Hrvatska ostaje čvrsto u misiji ‘Odlučna potpora’, držeći se načela ‘zajedno smo došli, zajedno odlazimo'”, rekla je.
Gotovo 4500 hrvatskih vojnika, diplomata i časnika vojne policije sudjelovali su u misijama pod vodstvom NATO-a u Afganistanu, istaknula je.
Hrvatski sabor nedavno je povećao naše sudjelovanje u „Odlučnoj potpori“ na 95 vojnika, rekla je i navela da će Hrvatska u Zapovjedništvu za obuku, savjetovanje i pomoć Sjever (TAAC) i dalje voditi zajednički tim pet država Jugoistočne Europe.
„Naš je zajednički cilj stabilan Afganistan koji nikad više neće biti sigurno utočište terorizma te Afganistan u kojem će njegov narod napredovati“, istaknula je hrvatska Predsjednica. Hrvatska će i dalje nastaviti pridonositi ovom nastojanju i očekivati od afganistanskih partnera da se nastave truditi postići stabilnu, suverenu i demokratsku zemlju vladavine prava i odgovornog vođenja države u kojoj će biti potpuno zaštićena ljudska prava, napose žena i djece, istaknula je.
Predsjednica Grabar-Kitarović ocijenila summit NATO-a vrlo uspješnim
NATO se vrlo dobro prilagođava novim sigurnosnim uvjetima i nije zastarjeli instrument već je fleksibilnošću pokazao svoju važnost, rekla je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i ocijenila vrlo uspješnim dvodnevni summit saveza koji je u subotu završio u Varšavi.
“Rekla bih da je ovo bio vrlo uspješan summit. Kao netko tko je sudjelovao u organizaciji prethodna dva summita, u Chicagu i Walesu, moram reći da sam ugodno iznenađena razinom suglasnosti i razumijevanja koja je postignuta”, rekla je predsjednica.
Predvodila je hrvatsko izaslanstvo u kojem su još bili ministri vanjskih poslova i obrane Miro Kovač i Josip Buljević.
“Summit je pokazao da se NATO vrlo dobro prilagođava novim sigurnosnim uvjetima, da nije zastarjeli instrument, nego da Savez kroz svoju fleksibilnost pokazuje svoju relevantnost”, rekla je Grabar-Kitarović.
Čelnici NATO-a suglasni su da je kolektivna obrana, obrana teritorija, ljudi i granica i dalje temeljna zadaća i vrijednost, da je dogovoreno snaženje obrane, vojnih i drugih kapaciteta, da je usuglašen okvir djelovanja prema Istoku i stajalište o nužnosti dijaloga s Rusijom bez obzira na neslaganja i činjenicu da NATO inzistira na poštivanju načela međunarodnog prava, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i političke neovisnosti Ukrajine ili bilo koje druge države.
Predsjednica je rekla da je postignuta suglasnost i u rješavanju pitanja na južnim granicama, pitanja migracija na human način i rješavanje cijele industirje krijumčarenja ljudi u Sredozemlju.
Istaknula je da je tijekom summita održala niz bilateralnih susreta.
“Moram reći da je ovo bila izvanredna prigoda, posebno sinoć za večerom jer smo imali nekoliko sati za razgovor u jednom neformalnom ozračju. Razgovori tijekom sinoćnje večere bili su vrlo konstruktivni, razmotrili smo mnoga pitanja”, rekla je.
Osobno je pokrenula pitanja Hrvatskoj susjednih zemalja, a to su članstvo Bosne i Hercegovine u Akcijskom planu za članstvo, rješavanje pitanja imena Makedonije i potrebu da se NATO i EU što je moguće više usredotoče na to područje koje se stabilizira.
“Međutim, neki su procesi krhki i ta stabilnost može biti narušena ukoliko ne budemo svi budno pazili na te procese i ukoliko ne budemo ograničavali utjecaj pojedinih država koje žele naš prostor podijeliti na pojedine interesne sfere”, upozorila je predsjednica.
Istaknula je da je budućnost “našeg prostora definitivno u EU-u i NATO-u, za one države koje to žele, a to su skoro sve, a u budućnosti možda i sve”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
