Hrvatska je zadovoljna što se našlo rješenje da se hrvatski građani u Švicarskoj tretiraju kao i ostali građani država članica Europske unije glede zapošljavanja, izjavio je u četvrtak u Bernu predsjednik Ivo Josipović.
Švicarska trenutno vodi pregovore s Europskom komisijom o ustavnom amandmanu koji je rezultat referenduma od 19. veljače, na kojem su Švicarci glasali za uvođenje kvota za useljenike iz EU-a.
“Vrlo je važno za Hrvatsku da se prema njezinim građanima ne postupa različito, ne podupiremo nikakvo rješenje koje bi nas dovelo u drukčiju poziciju od one u kojoj se nalaze ostali građani EU-a”, kazao je Josipović novinarima nakon razgovora sa švicarskim predsjednikom Didierom Burkhalterom i podsjetio na stajalište Unije koja snažno zagovara slobodu kretanja ljudi.
Izrazio je razumijevanje za Švicarsku koja se nalazi u “nezgodnoj situaciji” jer mora poštovati i volju svojih građana i sporazume s Bruxellesom, no definitivno, kako je istaknuo, “očekujemo da nas se tretira jednako”.
Burkhalter je kazao da pregovori s Bruxellesom teku dobro i da švicarski pregovarački tim i tim Europske komisije traže rješenje unutar sporazuma s EU-om o slobodi kretanja ljudi.
U više je navrata ponovio da neće biti diskriminacije jedne članice EU-a, u odnosu na druge. “Nema razloga za strah od diskriminacije, tražimo rješenje koje je najbolje za EU i Šicarsku i mogu vam reći da ono neće biti nezgodno za Hrvatsku ili neku drugu zemlju, već će vrijediti za cijelo područje Europske unije”, kazao je Burkhalter. “Hrvatski građani nemaju razloga za bojazan”, poručio je.
Unija je nakon referenduma Bernu jasno dala do znanja da je nezadovoljna mogućnošću diskriminacije hrvatskih građana, a Švicarska je odgovorila deklaracijom koja hrvatske građane tretira kao i sve ostale u EU-u. Sukladno tome, Švicarska dopušta useljavanje iz Hrvatske u kontingentima predviđenima III. protokolom sporazuma o slobodnom kretanju ljudi. Ta mjera stupa na snagu 1. srpnja, točno na godišnjicu ulaska Hrvatske u EU i ostaje vrijediti dok se ne pronađe dugoročno rješenje s Bruxellesom u roku od tri godine, najkasnije do 9. veljače 2017.
Stranci čine 23 posto švicarskog stanovništva i većinom su iz zemlja Europske unije. Među njima je i između 60 i 80 tisuća Hrvata.
Josipović i Burkalter su tijekom bilateralnih razgovora u službenoj rezidenciji Manor Lohn ustvrdili da su odnosi dviju zemalja “jako dobri”, ali da mogu biti još bolji, posebice na gospodarskom planu te na području obrazovne i znanstvene suradnje.
Josipovićev posjet Bernu prvi je posjet nekog hrvatskog predsjednika Švicarskoj.
U petak, drugog dana službenog posjeta, Josipović će se sastati s predsjednikom švicarskog parlamenta Ruedijem Lustenbergerom te sudjelovati na 4. forumu o glazbi. U večernjim će satima na Institutu Europa u Zuerichu održati predavanje o Republici Hrvatskoj u Europskoj uniji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
