Hrvatske građane brine rast cijena energije. Njih čak 62 posto plaši se da neće moći plaćati više troškove električne energije. Zajedno s građanima Irske Hrvati su među onima koji su i najzabrinutiji porastom cijena energije, prenosi Večernji list.
Te podatke pokazalo je veliko istraživanje o tome što potrošači misle o klimatskim promjenama i trenutnim cijenama energije koje je sredinom prošle godine u devet zemalja, uključujući i Hrvatsku, provela norveška državna tvrtka Statkraft, najveći europski proizvođač energije iz obnovljivih izvora.
Zabrinutost zbog potencijalno višeg troška električne energije u Hrvatskoj iznosi 81%
Rezultati su pokazali da, ukupno gledajući, tri četvrtine ispitanika brinu negativne posljedice klimatskih promjena. Pri tome njih 69 posto smatra da bi razvoj obnovljivih izvora energije trebao biti prioritet s obzirom na probleme s klimatskim promjenama i opskrbe energijom. Gotovo četvrtina ispitanih (23%) rekla je da je njihova percepcija obnovljivih izvora energije postala pozitivnija u posljednjih šest mjeseci. Ukupna stopa prihvaćanja vjetroelektrana, odnosno solarnih elektrana, sada na razini 80, odnosno 87 posto.
Gledajući po zemljama, zabrinutost zbog potencijalno višeg troška električne energije najveća je u Irskoj (86%) i Hrvatskoj (81%). Pri tome čak 81% građana u Hrvatskoj zabrinuto je zbog mogućeg iznosa računa za električnu energiju. Njih 62% misli kako možda svojom ušteđevinom neće moći “pokriti” očekivani rast cijena energije, dok je čak 85% mišljenja da se odavno trebalo više i ozbiljnije ulagati u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj. No paralelno, unatoč pritisku rastućih cijena energije, 50% ispitanih u Hrvatskoj kaže kako zbog drugih izazova u životu nema vremena tražiti povoljnije opcije isporuke električne energije.
Hrvati zabrinuti oko sigurnosti isporuke energije
Ispitanici u Hrvatskoj pokazali su najveću zabrinutost među svim zemljama oko sigurnosti isporuke energije. Njih 77% kaže kako je zabrinuto zbog pitanja sigurnosti opskrbe energijom. Pritom 56% ispitanika iz Hrvatske, što je opet najveći postotak među svim ispitanim zemljama, kaže kako ih je na takvo promišljanje i stav primarno potaknuo rat u Ukrajini te 79% građana tvrdi da su značajnije počeli promišljati temu energetike tek potaknuti tim ratom.
>Evo kako će ići isplata energetskog dodatka umirovljenicima
Hrvatska također prednjači po razini svijesti o izvorima električne energije. Čak 87 posto ispitanika tvrdi da znaju odakle dolazi njihova energija.
Vlada treba potaknuti rješavanje problema klimatskih promjena
Istraživanje je pokazalo i da su hrvatski građani svjesni problematike klimatskih promjena. Njih 75% kazalo je da su zabrinuti zbog direktnih posljedica klimatskih promjena na njih i na njihovu obitelj. Najviše ih brinu poplave, požari, toplinski valovi i porast razine mora (48%), utjecaj na zdravlje (42%), negativni utjecaj na cijene hrane (40%), utjecaj na staništa ljudi i životinja (39%) i nemogućnost planiranja budućnosti zbog ovih neizvjesnosti (23%).
Čak 93% građana Hrvatske kazalo je da nisu svjesni nikakvih specifičnih ciljeva i aktivnosti koje zemlja poduzima kako bi bila ugljično neutralna. Pri tome njih 36% kaže kako ne osjeća baš nikakav pritisak niti poticaj da se sami suoče s tim problemom. 31% problema je vrlo svjesno i osjeća poticaj na djelovanje.
Građani vjeruju da bi vlada primarno morala potaknuti rješavanje problema klimatskih promjena kroz više politika i poticaja za smanjenje ugljičnih emisija, uključujući poticaje za električna vozila (56% ispitanih), brže uvođenje čiste energije za osobnu i poslovnu primjenu (46%), bolju edukaciju građana o tome kako mogu smanjiti svoj ugljični otisak (49%), više poticaja za primjenu čiste energije u tvrtkama i industriji (59%) te lakši proces planiranja inicijativa koje se bore protiv klimatskih promjena (42%).
Anketirano je 18.714 osoba starijih od 18 godina u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, Norveškoj, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj i Hrvatskoj. U Hrvatskoj su u istraživanje bila uključena 2003 ispitanika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Večernji list
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.