Jemen: Geostrateška važnost kao poticaj za eskalaciju rata na Bliskom istoku?

Sukob u Jemenu, zapravo je sukob Saudijske Arabije i Irana oko toga tko će biti najjača regionalna sila, a šire gledano to se može prenijeti na globalno-strateški sukob između saveznika Rusije, Irana i Sirije na jednoj strani, a SAD-a, Velike Britanije i Saudijske Arabije na drugoj strani.

Gomila vijesti o sukobima koje dolaze sa Bliskog istoka govore da postoji mogućnost eskalacije sukoba, jer suprotstavljene regionalne i globalne sile pokušavaju doći, osim Sirije, i do potpune kontrole Jemena – strateški najvažnije države Arapskog poluotoka.

Geostrateška  vrijednost Bliskog istoka je neupitna u svim ozbiljnim analizama, te je potkrijepljena višedesetljetnim sukobima velikih sila za dominaciju nad ovim prostorom. Osim toga, raskrsnici vodenih i kopnenih putova iz Europe i vodenog bazena Zapada na prostore Azije i istoka Afrike, dodatnu vrijednost daju velika nalazišta nafte i plina na arapskom poluotoku.

Dok sukob u Siriji, nakon poraza pobunjeničkih snaga, ulazi u novu fazu i neizvjesnost, jedna od ključnih geostrateških točaka Bliskog istoka, ili točnije Arapskog poluotoka je pomalo u sjeni tog sukoba.

To je Jemen – jedna od geostrateški najvažnijih država svijeta. Sukob u toj državi je na određeni način bojno polje ispitivanja snaga dvije sile ovog dijela svijeta: sunitske Saudijske Arabije i šijitskog Irana, a posredno i njihovih saveznika koji ih podržavaju – SAD-a i Rusije.

Tako gomila vijesti koje ovih dana poprilično brzo ili bez zapažanja prolaze pored očiju javnosti, a u središtu su sukoba na jugu Arapskog poluotoka, glase po prilici ovakve: pobunjenici iz jemenskog pokreta Houthi ispalili su balističku raketu na saudijsku prijestolnicu Rijad navodeći da je projektil prešao više od 800 km na teritoriju Saudijske Arabije (premda nije ništa provjereno i dokazano kao niti kemijsko oružje u Siriji). Ili vijest da je Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International Francuska upozorila na posljedice konstantnog izvoza francuskog oružja u Saudijsku Arabiju, tvrdeći da Rijad koristi to oružje u Jemenu za zločine nad civilima.

Ili vijest da je ovih dana jemenska aktivistica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Tawakkul Karman upozorila je da u Jemenu umire čovječnost i da se u toj zemlji vrši ozbiljan zločin protiv čovječnosti. Karman smatra da rat u Jemenu traje zbog političkih utjecaja Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Irana.

Photo: Wikimedia Commons

Zašto je položaj Jemena od izuzetnog značaja?

Jemen je jedna od najsiromašnijih zemalja Bliskog istoka, ali sa strateškim položajem od izuzetnog značenja.

Zemlja Jemen bila je i jest daleko plodnija od svih ostalih na Arapskom poluotoku, s obzirom da je količina padalina u ovoj zemlji daleko veća nego drugdje. Međutim, ono što danas Jemen čini jednom od najsiromašnijih zemalja jest građanski rat, kao i nedostatak prirodnih bogatstava koje ima, recimo, Saudijska Arabija.

U pitanju su nafta i plin.

Ipak, ono što Jemen neupitno i dalje ima, a izuzetno je vrijedno jest –  strateški položaj.

Položaj Jemena je trgovačka žila kucavica – glavna pomorska ruta u Crvenom moru, koja povezuje Europu i Aziju. Milijuni barela nafte svakodnevno prolaze tim vodama – preko Sueskog kanala do Mediterana i iz saudijskih rafinerija do azijskog i svjetskog tržišta.

Jemenski grad Aden bio je najprometnija luka u 20. stoljeću. Danas je Aden praktički simbol svih sukoba u ovoj državi i razlog zašto je Saudijska Arabija odlučila agresivno nastupiti prema Jemenu, pod tobožnjom podrškom ‘legitimnom režimu’.

Pet važnih činjenica o Jemenu koje treba znati

Dakle, prva i daleko najvažnija činjenica koju je važno znati o Jemenu i trenutnom konfliktu je njegov izuzetan strateški položaj. A posebni značaj Jemenu daje luka Aden koja kontrolira prolaz brodova iz Crvenog mora prema Indijskom Oceanu, tj. iz bazena Atlantika preko Mediterana i Sueskog kanala na Bliski istok i Aziju.

Osim strateške, stoji i gospodarsko-trgovačka činjenica da jemenska luka Aden jedna je od svjetskih luka s najvećim prometom.

Druga važna činjenica je da postoje značajne razlike između sjevera i juga Jemena. Dugogodišnji rat između Sjevernog i Južnog Jemena okončan je tek 1990. kada se ova zemlja ujedinila. Sjeverni Jemen proglasio se nezavisnom republikom 1970. godine, a snažnu podršku imao je od Egipta. Konačno, monarhistički jug, podržavan od Saudijske Arabije, pristao je 1990. ujediniti se sa Sjevernim Jemenom, a prvi predsjednik postao je Ali Abdullah Saleh.

Pored ovog sukoba između juga i sjevera, izvan većih gradova postoje područja koja u potpunosti kontroliraju lokalna arapska plemena.

Treća važna činjenica o Jemenu je da u njemu žive muslimani, pri čemu je vrlo izražena podjela na sunite i šijite. Šijiti su većina stanovništva u Iranu i spadaju u bitno manje radikalne muslimane, pošto većina islamskih ekstremista dolazi iz redova sunita. Omjer jednih i drugih je po prilici jednak u Jemenu. Suniti Jemena su osobito radikalni unatrag nekoliko posljednjih desetljeća pod jakim utjecajem vehabizma koji dolazi iz Saudijske Arabije, a koji je izrazito netolerantan prema šijitima i želi ih uništiti.

Četvrta važna činjenica je razumjeti ko su Houthi. To je pleme, odnosno etnička zajednica, koja je glavni predstavnik šijita, a njihovo ime dolazi od plemenskog lidera i bivšeg jemenskog parlamentarca Husseina Badreddina al-Houthija. Unatrag nekoliko godina oni se bore protiv središnje vlasti optužujući je da je provehabijska, te traže veću autonomiju za područja koja kontroliraju. Jemenske službene vlasti, kao i Saudijska Arabija, optužuju Iran da aktivno podržava Houthe, što Iran demantira.

Peta činjenica koju treba uzeti u obzir je činjenica da je Jemen od 2009. snažno uporište Al-Kaide. Nakon što su se ogranci Al-Kaide iz Saudijske Arabije i Jemena spojili u jedinstvenu organizaciju, postali su jedna od najopasnijih terorističkih organizacija svijeta. S jednakom žestinom se bore i protiv šijitizma, ali i svakog oblika umjerenog islama.

Opasnosti izravnog napada Saudijske Arabije na Jemen

Izravna vojna intervencija u Jemenu krije opasnost da se Saudijska Arabija zaplete u dugotrajni sukob koji gotovo sigurno sama ne može dobiti, a to bio ozbiljan udarac ugledu Saudijske Arabije u arapskom svijetu. S druge strane, Rijad ne može dopustiti da mu se neprijateljski, šijitski Iran ugnijezdi na južnoj granici i kontrolira ulaz u Crveno more i Sueski kanal. Nakon što su zauzeli Sanu, houthisti su krenuli u osvajanje juga i ne kriju da im je cilj zauzeti strateški Aden.
Sukob u Jemenu, zapravo je sukob Saudijske Arabije i Irana oko toga tko će biti najjača regionalna sila, a posredstvom toga i svjetskih supersila koji su formalnom i neformalnom savezništvu s ove dvije moćne islamske države, šijitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije.

Prevladaju li u Jemenu šijiti, na samo da bi se povećala iranska zona utjecaja, nego bi se pobuna mogla ponovno razbuktati i u Bahreinu u kojem su također šijiti većina, ali vlast imaju suniti. Bahreinskom kralju Saudijska Arabija je već 2011. vojno pomogla u suzbijanju šijitske pobune.