Srbija neće izručiti troje radikala Haškom sudu (ICTY), jer postoji odluka domaćeg pravosuđa utemeljena na zakonu o suradnji s ICTY-jem, izjavio je u petak srbijanski vicepremijeer i predsjednik Nacionalnog vijeća za suradnju s ICTY-jem Rasim Ljajić.
U povodu crvene tjeralice Interpola, raspisane za troje radikala zbog ometanja haškog suda u procesu protiv Vojislava Šešelja, Ljajić je danas novinarima rekao da, po prošlogodišnjoj odluci Višeg suda u Beogradu, ne postoje uvjeti za njihovo izručenje Haškom tribunalu.
“Postoji odluka suda u Srbiji da se oni ne izručuju. Za to nema pravne osnove, a mi moramo poštovati odluke neovisnih pravosudnih organa, kakve god one bile”, objasnio je Ljajić, inzistirajući da “država ne bi postojala” ukoliko bi netko mijenjao odluke nadležnih sudova.
“Moramo poštovati odluku suda, bez obzira sviđa li nam se ili ne. Ne možemo se ponašati voluntaristički ako želimo poštovati načela demokracije”, naglasio je Ljajić.
Ranije danas beogradski mediji prenijeli su priopćenje ICTY-ja da je, na zahtjev tog suda, Interpol raspisao tzv. crvene tjeralice za troje članova Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja koje je sudsko vijeće ICTY-a optužilo za nepoštivanje suda u procesu protiv Vojsilava Šešelja, koji vodi Haški tribunal.
Crvenom tjeralicom ICTY traži lociranje i uhićenje članova Srpske radikalne stranke (SRS) i Šešeljevih suuradnika Petra Jojića, Vjerice Radete i Jove Ostojića, a u jutrošnjem priopćenju ICTY-ja navodi se da je taj sud 1. ožujka Srbiju ponovno prijavio Vijeću sigurnosti UN zbog toga što, unatoč nalogu iz Den Haaga, nisu uhitile troje radikala.
Tribunal je Jojića, Radetu i Ostojića optužio da su utjecali na svjedoke u procesu protiv čelnika SRS Vojislava Šešelja tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promjene iskaze ili da ne svjedoče.
Naloge za uhićenje troje Šešeljevih radikala sudsko vijeće donijelo je još 5. listopada prošle godine, a sredinom studenog s njih je skinuta oznaka tajnosti.
Viši sud u Beogradu objavio je potom tumačenje da, prema domaćem zakonu o suradnji s Haškim tribunalom, nisu ispunjeni uvjeti za uhićenje i izručenje optuženih radikala.
Prema zaključku Višeg suda, Srbija ima pravnu obvezu izručiti haške optuženike za najteže ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti, ali ne i okrivljenike za nepoštivanje suda, odnosno utjecaj na svjedoke, kakav je slučaj u postupku protiv Jojića, Radete i Ostojića.
Prvostupanjskom presudom, koji je Haški sud donio u ožujku 2016., Vojislav Šešelj oslobođen je svih optužbi za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i protjerivanje Hrvata iz Vojvodine, a žalbeni postupak je u tijeku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
