Međunarodna i nemeđunarodna nezakonita trgovina divljim životinjama, biljkama i proizvodima dobivenim od njih te s njom blisko povezani prekršaji kao što su krivolov i nezakonita sječa, prijevoz nezakonitih proizvoda i derivata divljih životinja jedna je od najunosnijih vrsta organiziranog kriminala u svijetu s godišnjim prometom između 8 i 20 milijardi EUR, čime je postala četvrta najveća nezakonita aktivnost na svijetu nakon krijumčarenja droge, krivotvorenja i trgovine ljudima.
Nezakonito krijumčarenje divljih biljnih i životinjskih vrsta otvara put korupciji, vrlo često uključujući transnacionalne mreže organiziranog kriminala, kao što su pranje novca, krijumčarenje droge i oružja te tim mrežama i militantnim pobunjeničkim skupinama služi kao izvor prihoda. Zbog toga, kriminal povezan s divljom florom i faunom postaje ozbiljna prijetnja sigurnosti, političkoj stabilnosti, gospodarstvu, izvoru zarade na lokalnoj razini, prirodnim resursima i kulturnom naslijeđu mnogih zemalja te direktno narušava mir i vladavinu prava onemogućavajući održivi svjetski razvoj.
Obuhvaćajući desetke milijuna primjeraka biljaka i životinja, među njima brojne zaštićene vrste, nezakonita trgovina divljom faunom i florom ima katastrofalan učinak na bioraznolikost jer neke vrste dovodi na rub izumiranja, time ugrožavajući čitave lokalne ekosustave. Što su vrste rjeđe i ugroženije, to su na tržištu traženije i postižu veću cijenu, bilo da je riječ o živim primjercima, poput rijetkih vrsta kornjača, papiga ili orhideja, ili o luksuznim predmetima, svojevrsnim „statusnim simbolom“ kao što su slonovača, kornjačevina, rog nosoroga ili predmeti izrađeni od kože egzotičnih gmazova.
Primjerice, izrazito rijetke i kritično ugrožene kornjače s Madagaskara, kojih danas ima svega 400-tinjak, na ilegalnom tržištu postižu cijenu i do 25 000 EUR po komadu, a rijetke Learove papige iz Brazila mogu koštati vrtoglavih 90 000 EUR po primjerku. Zbog vjerovanja da ima ljekovita svojstva, duž Azije se u tradicionalnoj medicini koristi rog nosoroga, a kilogram na crnom tržištu košta više od kilograma zlata. Slonovača i dalje predstavlja luksuzan proizvod i statusni simbol pa cijena sirove slonovače iznosi i do 5 000 EUR po kilogramu, dok rezbareni predmeti koštaju i puno više. Potražnja za ovim proizvodima rezultirala je masovnim krivolovom na te vrste, što je desetkovalo veličine njihovih populacija u prirodi. U 2012. godini u krivolovu je ubijeno 22 000 slonova, a tijekom prošle godine samo na teritoriju Južnoafričke Republike zbog krivolova je stradalo preko 1 000 nosoroga. Nezakonita trgovina bjelokosti od 2007. više se nego udvostručila, a u odnosu na 1998. triput je veća. Krivolov nosoroga u Južnoj Africi od 2007. do 2013. povećao se za 7 000 %, zbog čega je ugrožen opstanak te vrste. Nadležna su tijela samo od studenoga 2013. do travnja 2014. u tranzitnim i ciljnim državama zaplijenila više od 4 000 tona vrlo ugrožene palisandrovine, za koju se sumnja da je nezakonito izvezena s Madagaskara.
U svojim nastojanjima da spriječi nezakonitu trgovinu divljim životinjama, biljkama i proizvodima dobivenim od njih Europska unija je nedavno donijela Akcijski plan EU-a za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom. EU ima važnu ulogu u suzbijanju te trgovine jer je Europa trenutačno ciljno tržište i centar za nezakonitu trgovinu u tranzitu prema drugim regijama, a isto je tako i regija u kojoj se nabavljaju određene vrste kojima se nezakonito trguje. Akcijskim planom određeni su prioriteti djelovanja u predstojećem razdoblju, a oni su usmjereni na sprječavanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom te uklanjanje njezinih temeljnih uzroka, učinkovitiju provedbu i izvršenje postojećih propisa i borbu protiv zločina u području divlje faune i flore te na jačanje globalnog partnerstva matičnih, ciljnih i tranzitnih zemalja u borbi protiv nezakonite trgovine divljom faunom i florom.
Na posljednjoj sjednici Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta prije ljetne stanke, jednoglasno je usvojena Rezolucija o strateškim ciljevima EU-a za 17. sastanak konferencije ugovornih stranaka Konvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) koja će se održati u Johannesburgu u Južnoj Africi u rujnu, a na kojoj će u delegaciji Odbora sudjelovati i zastupati stavove EU i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.
CITES predstavlja međunarodni pravni okvir kojim se regulira prekogranični promet i trgovina divljim vrstama pri čemu se mora osigurati da međunarodna trgovina divljim životinjama i biljkama ne prijeti opstanku tih vrsta u divljini. Sama Konvencija donesena je 1973. godine i stupila na snagu 1975. godine, a 181 država svijeta članice su sporazuma.
Petir je rekla da će se na sastanku stranaka Konvencije u Johannesburgu nastojati ojačati postojeći mehanizmi zaštite ugroženih vrsta što je posebno važno ako znamo da prema Crvenom popisu ugroženih vrsta Međunarodne unije za očuvanje prirode, za više od 23000 vrsta prijeti izumiranje, što je oko 30 % od procijenjenog ukupnog broja ugroženih vrsta koji danas obuhvaća 79 837 vrste. Unutar okvira dnevnoga reda države članice podastrijet će vlastita iskustva u provedbi Konvencije, održat će se i specifične radionice, prezentacije izvješća, znanstvenih radova i projekata koji svjedoče uloženim naporima povezanih s očuvanjem najugroženijih vrsta poput nosoroga, geparda ili slonova, ali i određenih ugroženih vrsta biljaka poput ebanovine i palisandrovine koje su na rubu izumiranja zbog njihova korištenja u izradi namještaja zbog svoje iznimne boje i ljepote tekstura. U tom smislu provest će se i rasprava o reviziji Strateške vizije Konvencije za razdoblje od 2008. do 2020. godine te će se donijeti i veći broj administrativno tehničkih odluka nužnih za redovno, ali i što bolje funkcioniranje Konvencije.
„Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta svojom rezolucijom posebno upozorava na nužnost sprječavanja uvjeta koji pogoduju kriminalu povezanom s ilegalnom trgovinom zaštićenim životinjskim i divljim vrstama te upozorava na gotovo nevjerojatan doprinos korupcije nelegalnoj dobavi egzotičnih vrsta u državama iz kojih one potječu. Rezolucija Odbora posebno naglašava važnost certificiranja i praćenja zaštićenih vrsta kako bi se svaka ilegalna trgovina lakše prepoznala i spriječila“, rekla je zastupnica Petir.
U Republici Hrvatskoj Ministarstvo zaštite okoliša i prirode nadležno je za provedbu CITES konvencije, ali i EU uredbi o trgovini divljim vrstama i Zakona o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama. Petir upozorava da je prema izvješću o radu Inspekcije zaštite prirode objavljenom u ožujku ove godine tijekom 2015. godine inspekcija zaplijenila 417 primjeraka, dok je 2014. godine zaplijenila 456 primjeraka strogo zaštićenih vrsta. Uglavnom se radilo u kopnenim kornjačama (čančarama) i pticama pjevicama, ali zabrinjava nalaz krzna risa, prepariranih vukova i drugih životinja
