Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio je džamijom povijesnu crkvu Horu, jednu od najpoznatijih bizantinskih crkvi u Istanbulu i to samo mjesec dana nakon što je džamijom postala poznata Aja Sofija.
Naime, srednjovjekovna crkva Krista Spasitelja u polju ima bizantinske mozaike i freske iz 14. stoljeća s biblijskim motivima. One su prekrivene žbukom nakon što su grad osvojile Osmanlije 1453., ali su ponovno otkrivene kada je zgrada pretvorena u muzej prije više od 70 godina.
>Ivica Šola: Pretvaranje Svete Sofije u džamiju opasna je poruka i Hrvatima u BiH
>Predsjednik Sirije Al-Assad najavio izgradnju replike Aje Sofije kao odgovor na Erdoganov potez
Prošle godine turski sud poništio je vladinu odluku iz 1945. kojom je Hora pretvorena u muzej pod upravom ministarstva obrazovanja.
Njemačka tajna služba 2018. upozoravala da je Erdogan najveća prijetnja za Europu
Turski predsjednik Erdogan poništio je odluku Mustafe Kemale Ataturka da je Turska sekularna republika budući da je Erdogan veliki zastupnik političkog islama.
Podsjetimo, krajem 2018. godine, nakon dublje analize, njemački Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka (BfV) došao je do zaključka te izdao upozorenje kako najveća opasnost u Njemačkoj i Europi ne prijeti od džihadista iz terorističke organizacije Islamske države i Al-Qa’ide nego upravo Muslimanskog bratstva čiji je jedan od glavnih ideologa upravo turski predsjednik.
Pretvaranje Aje Sofije u džamiju
Isto tako, početkom srpnja Vrhovni sud u Turskoj proglasio je nezakonitom odluku Atatürka usvojenu 1934. godine kojom je Aja Sofija dobila status muzeja. Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan vratio je status džamije toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a.
Udruga koja je pokrenula slučaj tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopol, te tada 900 godina staru bizantsku crkvu pretvorio u džamiju.
Aja Sofija (grč. Ἁγίa Σοφία, Hagía Sophía: Božanska Mudrost), monumentalna bazilika u Carigradu, remek-djelo bizantske arhitekture, jedno od najsmjelijih arhitektonskih ostvarenja uopće.
Izgradnja je započela 532. u doba cara Justinijana, koji je gradnju povjerio Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Crkva je posvećena 537. Godine 558. urušila se glavna kupola nakon potresa, a novu je, 7 m višu, sagradio Izidor Mlađi. Godine 1453. pretvorena je u džamiju; pritom su joj dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene znatne preinake.
