Novi hrvatski veleposlanik u Beogradu: ‘Moj mandat bit će usmjeren na podršku europskom putu Srbije’

Foto: fah

Veleposlanik Hrvatske u Beogradu Hidajet Biščević poručio je u srijedu kako Hrvatska, kao predsjedajuća zemlja Europske unije, nastoji do kraja lipnja osigurati održavanje Međuvladine konferencije na kojoj bi Srbija otvorila nova pregovaračka poglavlja.

“Moj mandat bit će upravo velikim dijelom usmjeren na podršku europskom putu Srbije i pomoć kroz razmjenu iskustava”, izjavio je Biščević u razgovoru sa srbijanskom ministricom za eurointegracije Jadrankom Joksimović.

Joksimović i Biščević su, kako je priopćilo ministarstvo, razgovarali o procesu eurointegracija Srbije, predsjedanju Hrvatske EU-om, unaprijeđenju odnosa dviju država i aktualnim regionalnim pitanjima.

Biščević je ministrici Joksimović istaknuo da Hrvatska, kao predsjedajuća, nastoji osigurati održavanje Međuvladine konferencije do kraja lipnja na kojoj bi Srbija otvorila nova pregovaračka poglavlja.

Joksimović je, kako se navodi u priopćenju, “naglasila značaj činjenice da je Hrvatska, tijekom aktualnog predsjedanja EU-om i u uvjetima pandemije, među prioritetnim temama zadržala politiku proširenja i organizirala videokonferencijski samit EU-Zapadni Balkan, koji je rezultirao Zagrebačkom deklaracijom”.

Joksimović: “Srbija se odmakla u procesu pristupanja EU”

“Deklaracijom je potvrđena nedvojbena podrška europskoj perspektivi regije, jedinstvo i solidarnost EU i ZB u doba krize, a najavljen je i investicijski plan EU-a za jesen ove godine kao poticaj regionalnim projektima i gospodarstvima regije”, ocijenila je Joksimović.

Ona je, govoreći o dinamici procesa eurointegracija u uvjetima pandemije, istaknula kako “Srbija očekuje da proces pristupanja država kandidata i potencijalnih kandidata neće biti usporen”, te da će “uspostavljeni okviri pregovora o članstvu biti ispoštovani”.

Srbija je, s 18 otvorenih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena, i još pet za koje su predate pregovaračke pozicije, odmakla u procesu pristupanja, ocijenila je Joksimović.

Ona je, kako se navodi, “izrazila očekivanje da će i pored pomicanja Izvještaja o napretku za jesen, EK i Hrvatska kao predsjedajuća, naći način da predstave napredak Srbije u reformskim oblastima državama članicama, kako bi do kraja hrvatskog predsjedanja Srbija otvorila bar neko od spremnih poglavlja”.

Biščević i Joksimović su istaknuli uvjerenje kako, unatoč nekim otvorenim pitanjima, “postoje brojne oblasti za suradnju Srbije i Hrvatske na korist građana, poglavito kroz programe lokalne i prekogranične suradnje iz sredstava EU-a” te kroz “važne regionalne infrastrukturne projekte”.

Naglašen je i “značaj pojačane gospodarske suradnje u cilju bržeg oporavka gospodarstva” obje države u postpandemijskom razdoblju.

Novoimenovani veleposlanik Hrvatske u Beogradu Biščević predao je vjerodajnice predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću 12. svibnja.

Zašto Hrvatska ne saziva Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU-u?

Podsjetimo, javnost je ostala šokirana sredinom siječnja 2019. agresivnim ispadom predsjednika Vlade RH u Hrvatskom saboru. HDZ-ov Andrej Plenković je, iziritiran prozivkama Mostovog Nikole Grmoje, krenuo prema njemu kako bi se fizički razračunali, ali su ga u tome spriječili drugi zastupnici.

Ovom sukobu u Saboru prethodilo je Grmojino izlaganje u kojemu je premijera upitao radi li ministrica Marija Pejčinović-Burić za srbijanske interese, budući da nije sazvala Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU, koje je obavezna sazvati.

Riječ je o povjerenstvu koje se trebalo formirati temeljem Odluke Vlade iz 2016., iz vremena premijera Tihomira Oreškovića. Zadaća tog Povjerenstva jest “praćenje provedbe prijelaznih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23. i 24. o pristupanju Republike Srbije Europskoj uniji.”, tj. poglavlja koja se odnose na ovlasti pravosuđa, pravde, prava i sigurnosti države koja je u fazi pristupanja Europskoj uniji.

Obaveza Srbije da surađuje u pronalasku nestalih

Među zadacima Povjerenstva je i ovaj: “praćenje provedbe obveze Republike Srbije da bez diskriminacije žrtvama rata osigura prava, pristup pravdi i pravosuđu, uključujući pravo na naknade štete, te predlaganje i provedba odluka za potpuno ispunjavanje ove preuzete obveze Republike Srbije; praćenje provedbe obveze Republike Srbije da u potpunosti surađuje u identifikaciji i otkrivanju sudbine nestalih osoba.”

> Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (1): Srbija i jednostrano proširivanje jurisdikcije na državljane susjednih zemalja

> Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (2): Srbija i skrivanje podataka o sudbini nestalih u Domovinskom ratu

Što treba raditi Povjerenstvo zbog kojeg je Plenković napao Grmoju (3): Srbija i kršenje prava hrvatske nacionalne manjine’

> Ruga li se Srbija Hrvatskoj kada skriva otuđenu dokumentaciju i podatke o sudbini nestalih?

Hrvatska i danas traga za preko 1900 osoba nestalih u Domovinskom ratu, a smatra se da Srbija posjeduje podatke za većinu od njih.

Zašto novi hrvatski veleposlanik u Beogradu nije spomenuo to pitanje? Također, zašto  hrvatski ministar Gordan Grlić Radman ne saziva Povjerenstvo za praćenje pristupanja Srbije EU-u?

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina