Na današnji dan, 11. veljače 1945. završena je konferencija u Jalti, na kojemu su se sile pobjednice Drugog svjetskog rata dogovorile o pojedinostima novog svjetskog poretka.
U Hrvatskoj, ime Jalta mnoge najprije podsjeća na istoimeni mjuzikl koji je igre velikih sila pretvorio u umjetničku bajku.
Sovjetski vođa Josif Visarionovič Staljin, američki predsjednik Franklin D. Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill sastali su se u ljetovalištu Jalti na Krimu. Ondje su od 4. do 11. veljače 1945. razgovarali o završnoj fazi ratnih operacija i o novoj geopolitičkoj podjeli svijeta.
Jalta je ljetovalište u Ukrajini, na poluotoku Krimu koje je 2014. anektirala Rusija. U vrijeme konferencije, Jalta je pripadala Sovjetskom Savezu.
Jalta, mjesto dogovora o Njemačkoj i o geopolitičkoj podjeli svijeta
U javnosti se najčešće govori o Jalti kao mjestu krojenja novog zemljovida nakon Drugog svjetskog rata. Međutim, u središtu razgovora triju čelnika velikih sila bio je postupak prema Njemačkoj i područjima pod njezinom kontrolom kao i o pripremama za osnivanje Ujedinjenih naroda.
Konferencija u Jalti bila je nastavak izravnih razgovora predstavnika velikih sila nakon konferencije u Teheranu 1943. godine. Prioriteti su bili brzo okončanje rata i denacifikacija Njemačke.
Nova geopolitička podjela, odnosno podjela interesnih sfera, izbila je u prvi plan Staljinovim ustrajanjem na priznanju sovjetske interesne sfere. Ona je, prema Staljinovim željama, trebala obuhvaćati istočnu i jugoistočnu Europu. Kao jedan od rezultata tih pregovora, Sovjetski Savez dobio je istočni dio Poljske, dok se poljska granica na zapadu pomaknula dalje na teret Njemačke.
Nadalje, dogovorena je podjela Njemačke na četiri okupacijske zone, po jednu pod kontrolom Sovjetskog Saveza, Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Francuske. Staljin je pritom teška srca prihvatio sudjelovanje Francuske u okupaciji Njemačke, a francuski predstavnici nisu bili pozvani ni u Teheran ni u Jaltu.
Pregovori i kalkulacije između velikih sila
Konferencija u Jalti bila je u znaku teških pregovora i kalkulacija. Između ostaloga, Roosevelt je nastojao nagovoriti Sovjetski Savez na ulazak u rat protiv Japana.
Jedna od tema konferencije bila je i Hrvatska i njezino šire okruženje. Velike sile uzele su u obzir činjenicu da je tada većinu područja bivše jugoslavije kontrolirala partizanska vojska.
Sukladno tome, dogovorili su se da buduću jugoslavensku vladu sastave Josip Broz Tito i predstavnik izbjegličke vlade u Londonu. Bilo je također predviđeno da u jugoslavenski parlament uđu i predstavnici prijeratnog jugoslavenskog parlamenta.
Od Tita do bajke o boljem svijetu
Od svega toga, ostvarila se samo namjera očuvanja Jugoslavije. U međuvremenu, ona je predana Titu koji je tada bio bliski suradnik Staljina.
Unatoč tome što je bilo riječi o događaju od sudbonosne važnost za svijet, posebice za Europu, u Hrvatskoj je pojam Jalte ponajprije vezan uz kulturu i glazbu.
Milan Grgić, Vlado Štefančić i Alfi Kabiljo napisali su mjuzikl, glazbenu komediju “Jalta, Jalta”, u kojoj se predstavnici velikih sila nadmudruju o sudbini jedne zelene livade.
“Jalta, Jalta” ostala je u hrvatskoj kulturnoj memoriji kao priča o nadi u bolji svijet.
Jalta, stvarno mjesto na Krimu, u međuvremenu je doživjelo sudbinu svijeta o kojemu se u njemu pregovaralo. Zasad je u ruskim rukama, a Ukrajinci, unatoč sve slabijim ratnim izgledima, još uvijek najavljuju da će se njihova zastava uskoro zavijoriti i u Jalti. Jalta zasad čeka bolja vremena.
