Jedinstveni park prirode “Hutovo blato”, koji se nalazi na području Hercegovine između Mostara i Čapljine i poznat je kao stanište velikog broja ptica i endemskih ribljih vrsta, dramatično je ugrožen ljudskim intervencijama na vodotoku rijeke Trebišnjice i idućih bi desetljeća mogao potpuno nestati nastave li se planovi za gradnju novih elektroenergetskih pogona na tom području, upozorili su u ponedjeljak nevladina udruga World Wildlife Fund (WWF) i uprava parka prirode “Hutovo blato”.
U povodu obilježavanja 2. veljače, kao svjetskog dana zaštite vlažnih staništa, iz WWF-a i uprave “Hutova blata” su konstatirali kako je ovaj nadaleko poznati močvarni ekosustav izgradnjom hidroenergetskog sustava u slivu rijeke Trebišnjice doživio dramatične promjene.
Smanjeni dotok voda prouzročio je zarastanje močvarnih staništa i uzdizanje dna Deranskog jezera, što je dovelo do smanjena populacija ptica i riba u ovom jedinom preostalom prirodnom močvarnom području u delti Neretve.
“Izgradnjom hidroelektrana u slivu Trebišnjice područje Deranskog jezera izgubilo je oko 50 posto ukupnog dotoka voda. Nedostatak voda u ljetnim mjesecima ubrzao je procese zarastanja, a posljedica je uzdizanje dna Deranskog jezera čak do jednog metra u prethodnih 35 godina”, rekao je direktor parka prirode “Hutovo blato” Nikola Zovko.
Zbog toga je i broj ukupno registriranih ptica u desetljećima od izgradnje hidroenergetskog sustava smanjen za 31 posto, sve je manji broj endemskih vrsta ribe, a zbog nedostatka vode ugrožene su i brojne endemične biljne vrste.
“Ako se ne poduzmu žurne mjere za revitalizaciju Deranskog područja, možemo očekivati da močvarni ekosustav u potpunosti nestane u narednih 35 godina”, rekao je Zoran Mateljak iz WWF.
Ranija izgradnja hidroelektrane Čapljina i hidroenergetskih objekata u slivu rijeke Trebišnjice narušila je vodni režim i više nema dovoljnih količina svježe vode iz izvora pa se sada moraju posebno pročišćavati izvorišne zone kako bi se održavala protočnost kanala i jaruga i uklonio mulj koji se gomila.
Iz WWF-a i “Hutova blata” uputili su poziv prije svega Elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, ali i Elektroprivredi Republike Srpske te Elektroprivredi Hrvatske, kao korisniku značajne količine vode iz Trebišnjice koja ide prema Dubrovniku, da pokažu dobru volju i pomognu da se u Hutovu blatu končano zaustavi uništavanje zaštićenog područja i počne s revitalizacijom njegova ekosustava.
Mateljak je upozorio da će daljnjim uzimanjem voda iz sliva rijeke Bregave, odnosno preusmjeravanjem voda Dabarskog polja za potrebe projekta “Gornji horizonti”, kojega planira Elektroprivreda RS i kojim bi se za potrebe nove hidroelektrane smanjio dotok vode u riječnim tokovima koji su sastavni dio sliva Neretve, Hutovo blato izgubiti kompletan dotok voda. Postoje procjene da bi u tom slučaju došlo i do zaslanjenja donjeg toka Neretve, što bi imalo katastrofalne posljedice ne samo po njen ekosustav, nego i po poljoprivrednu proizvodnju u dolini Neretve.
