Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini s nestrpljenjem očekuju najavljeni dogovor s Hrvatskom o iznosu prostojbi za fitosanitarni nadzor nad uvezenim voćem i povrćem no krajnje su nezadovoljni jer vlasti u Sarajevu nisu uvele protumjere čim su ti iznosi povećani i drže kako je u tome trebalo slijediti primjer Srbije, prenose u srijedu bosanskohercegovački mediji.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović koji je, prema vlastitim tvrdnjama, od početka tjedna praktično na stalnoj telefonskoj vezi s hrvatskim ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem, potvrdio je sarajevskom “Dnevnom avazu” kako je načelni dogovor o smanjenju spornih pristojbi praktično već postignut pa se samo očekuje finaliziranje detalja.
“Hrvatska je spremna inspekcijski nadzor naplaćivati jedinstveno po jednom kamionu, bez obzira koliko je (u njemu) vrsta voća ili povrća prijavljeno za uvoz”, pojasnio je Šarović bit dogovora s Tolušićem.
Konačne suglasnosti o tome kolika bi bila cijena tog pregleda još nema i sada se traga za formulom koja bi pokazala koji bi iznos odgovarao europskom prosjeku za ovakvu vrstu usluga a svakako bi morao biti znatno niži od trenutačno propisanih dvije tisuće kuna.
I srbijanski ministar trgovine Rasim Ljajić kazao je ovom listu kako se nada brzom dogovoru o visini pristojbi.
“Naš cilj je svakako da tijekom ovog tjedna riješimo problem jer odugovlačenje prouzročuje ekonomske štete”, kazao je Ljajić.
Njegova je procjena kako je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede zapravo za cilj imalo “pogurati” vlastite proizvođače upravo u jeku sezone voća i povrća jer je tada najveća potrošnja a sve povezuje i s aktualnom krizom u “Agrokoru” uz konstataciju kako privremena uprava tog koncerna vođena ekonomskom logikom sada ne kupuje isključivo hrvatsko nego jeftinije a države regije upravo to nude.
Srbija je na povećanje hrvatskih pristojbi odmah odgovorila uvođenjem dodatnih provjera za hrvatske proizvode koje uvozi a osim voća i povrća, čekanja na granici pogodila su i drugu kvarljivu robu poput mlijeka i mliječnih prerađevina te mesa.
Vlasti BiH suzdržavale su se od takvih postupaka no poljoprivrednici ih sada kritiziraju jer drže kako je to bila pogrešna strategija.
“Trebalo je odmah prijekim putem donijeti odluku i kazati da ćemo mi uraditi njima ono što su oni uradili nama a neka oni kasnije pregovaraju i dogovaraju se”, izričit je predsjednik Udruge voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kako ga citira sarajevsko “Oslobođenje”.
Za njega je Srbija primjer kako je trebalo reagirati a sumnja i kako je sastanak ministara BiH, Srbije, Crne Gore i Makedonije održan u ponedjeljak u Sarajevu s ciljem usuglašavanja odgovora na postupke Hrvatske samo bespotrebno odugovlačenje rješavanja problema jer ovako sve može potrajati mjesecima.
Što god bio konačni ishod, drži Dojčinović, poljoprivrednici iz BiH izgubit će dobit na koju su računali u jeku sezone.
Ljubiša Alempić, predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH, smatra kako Hrvatska mora što prije i u cjelosti povući mjere koje je uvela a ne bude li toga valjalo bi odmah uvesti protumjere iako bi to cijeli problem dodatno zaoštrilo.
“Nismo mi krivi za takvo stanje. Drugi to žele”, kazao je Alempić a direktor Zemljoradničke zadruge “Tarevci” iz Modriče Sulejman Nahdet ne dvoji kako je ovo zapravo političko pitanje.
“Što Hrvatska želi iz ovoga to analitičari mogu reći a mi smo ovdje samo žrtve”, kazao je Nahdet.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
