Danas u 14 sati započelo je izricanje pravomoćne presude vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, koji nosi odgovornost za najteže zločine počinjene nad Hrvatima i Bošnjacima tijekom rata u BiH. Karadžić je osuđen na doživotni zatvor. Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, no ne i za genocid u drugim općinama te je istovremeno konstatirano da Srbija nije povezana sa UZP-om u BiH.
Izricanje presude iz Haaga prenosi se u svijet s 30 minuta zakašnjenja, a o tijeku suđenja informirali smo na našem portalu:
15,26 Sud je izriče da uvažava jednu točku Karadžićeve obrane te odbacuje njegovu žalbu u preostalim osnovama. Potvrđuje osudu za genocid, ubojstvo, teroriziranje i kršenje zakona i običaja ratovanja. Ukida kaznu od 40 godina zatvora i izriče kaznu doživotnog zatvora, pri čemu će se uračunati vrijeme koje je K. već proveo u pritvoru.
K. ostaje u pritvoru MICT-a dok se ne dovrši organizacija njegovog prebacivanja u državu u kojoj će služiti kaznu.
15,23 Navodi se: Žalbeno vijeće se slaže sa stavom tužiteljstva da kazna od 40 godina ne odražava prihvatljivu kaznu za Karadžićeva kaznena djela. Smatra da kazna od 40 godina nije adekvatna i da podcjenjuje težinu Karadžićeve kaznene odgovornosti. Kazna koju je izreklo Raspravno vijeće toliko je neadekvatna, da Žalbeno vijeće zaključuje da je Raspravno vijeće počinilo pogrešku.
Potvrđuje se presuda za progon, istrijebljenje, kršenje zakona i običaja ratovanja te se potvrđuje UZP za Sarajevo, Srebrenicu i za taoce.
15, 21 Karadžićeva tvrdnja u vezi s njegovim dobrim ponašanjem tijekom rata ne predstavlja olakšavajući čimbenik, tvrdi Žalbeno vijeće. Žalbeno vijeće pokazuje da Karadžić nije pokazao postojanje bilo kakvih olakotnih okolnosti.
15, 18 K. i drugi članovi UZP-a imali su genocidnu namjeru – tvrdi Tužiteljstvo u svojoj žalbi, no Žalbeno vijeće ju ne prihvaća.
Žalbeno vijeće smatra da dokazi ne pokazuju nužno genocidnu namjeru.
15, 16 Prelazi se na žalbe tužiteljstva. Žalbeno vijeće odbacuje prve dvije točke žalbe tužiteljstva.
15, 10 Zaključuje se da je K. imao genocidnu namjeru i da nije intervenirao kako bi zaustavio ubijanje. Raspravno vijeće konstatira da je K. znao za masovna ubojstva koja su se odvijala u Srebrenici. Žalbeno vijeće stoga odbija žalbene osnove vezane uz to.
Govori se o uzimanju talaca među snagama UN-a. K. je prijetio da će tretirati vojnike UN-a kao neprijatelje. Konstatira se da je dijelio namjere UZP-a.
15, 00 Reporteri iz sudnice javljaju da je Radovanu Karadžiću presuđen doživotni zatvor.
14, 58 Govori se da je postajala namjera da se bosanski Muslimani uklone iz Srebrenice.
14,53 Govori se o genocidu u Srebrenici. Žalbeno vijeće konstatira da je K. izdao direktivu u kojoj, među ostalim, stoji: “Stvoriti uvjete potpune besperspektivnosti života u Srebrenici”. Vijeće zaključuje da je time htio prisilno ukloniti bosansko muslimansko stanovništvo Srebrenice.
“Dokazi pokazuju da su se uvjeti u Srebrenici zabranom humanitarne pomoći znatno pogoršali.” – ističe Žalbeno vijeće.
14, 48 Žalbeno vijeće govori o Karadžićevoj povezanosti sa Mladićem i o Karadžićevom sudjelovanju u UZP-u vezanog za Sarajevu. “Raspravno vijeće je konstatiralo da je Karadžić izdavao naređenja kojima se zabranjuje gađanje civila samo u trenucima kada se on nalazio u situacijama koja mu nisu odgovarala” (prisustvo međunarodnih promatrača itd.).
Odbijaju se Karadžićeve žalbene odnove 36-37.
14, 47 Govori se o masakru u sarajevskoj četvrti Markale. Žalbeno vijeće u tom predmetu ne prihvaća Karadžićevu žalbenu osnovu.
14, 44 Žalbeno vijeće djelomično prihvaća Karadžićevu žalbenu osnovu 31 i poništava dio presude Raspravnog vijeća.
Vezano uz granatiranje Sarajeva, Žalbeno vijeće ne prihvaća Karadžićevu žalbu te govori o tome da je pravno dozvoljeno gađati samo vojne ciljeve, dok su u stvanosti bili granatirani civilni objekti i civilno stanovništvo. Žalbeno vijeće zato odbija Karadžićevu žalbenu osnovu 33.
14, 40 Žalbeno vijeće odbija Karadžićevu žalbenu osnovu 29 i 30.
14, 36 Sud govori o Karadžićevoj žalbi na prvostupanjsku presudu. Žalbeno vijeće odbija dio Karadžićeve žalbe – osnove od 1-29. Odbija se i Karadžićeva žalbena osnova 28.
14, 30 Zbog zabrane izravnog emitiranja, s 30 min zakašnjenja započelo emitiranje izricanja presude Radovanu Karadžiću. Predstavljaju se članovi obrana i tužiteljstva.
14, 27 Prema dojavama medija suci su kazali kako se genocid u Srebrenici ne može povezati s Bogradom.
Uoči suđenja manji incident pred sudom
Uoči početka izricanja presude čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću pred sjedištem Mehanizma za međunarodne kazne sudove (MICT) izbio je u srijedu manji incident kada je policija zatražila skidanje transparenta na kojemu je pisalo “Radovan Karadžić-genocid i Adolf Hitler-holokaust”.
#Karadzic verdict. Dutch Police want this banner off. Truth hurts. pic.twitter.com/4k0DQEHzyk
— Denis Golubović (@GolubovicDenis) March 20, 2019
Policajci su se nositeljima transparenta obratili s obrazloženjem kako isticanje Hitlerovog imena nije primjereno te su stoga zatražili uklanjanje transparenta na kojemu je stajao taj natpis koji su postavili članovi Antidejton skupine iz BiH. Njihov predstavnik Mihad Aličković je kazao kako su oni samo pokušali podsjetiti na razmjere zločina i nisu željeli slati neprimjerene poruke.
Izricanje pravomoćne presude nastupa dvije godine nakon što je on pred raspravnim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora.
Uz to što je proglašen krivim po točki optužnice koja ga je teretila za genocid u Srebrenici, Karadžića je raspravno vijeće ICTY-a označilo odgovornim i za progon, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, istrebljenje i širenje terora kao zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja.
Ivana Petrović: Teško je predvidjeti što će sud odlučiti
Večer prije izricanja presude Radovanu Karadžiću Ivana Petrović, urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV rekla je da je vrlo teško predvidjeti što će sud odlučiti jer su taj sud i ujednačena sudska praksa, kako kaže, dva posvađana pojma.
“Ali mislim da je realno da je donja granica da Žalbeno vijeće Karadžiću ne smanji postojeću kaznu u trajanju od 40 godina. Osuđen je za genocid u Srebrenici. Bio je optužen za dvostruki genocid, znači za genocid još u sedam drugih BiH općina, međutim to nije dokazano i podvedeno je pod teške ratne zločine, dakle teror, progone i ubijanje Bošnjaka i Hrvata”, kaže Petrović.
Theodor Meron, predsjednik Suda i predsjednik Žalbenog vijeća izuzeo se na zahtjev Karadžićeve obrane, koja je tvrdila da bi on bio pristran u ovom žalbenom postupku s obzirom na to da je sudio sve slične slučajeve koji su nužno vezani za Karadžića i potvrdio im visoke kazne.
“A upravo to je ono što zovemo ujednačena sudska praksa i to su slučajevi koji bi trebali utjecati na ovu presudu. Biljana Plavšić je priznala krivnju za genocid. Galić je osuđen na doživotnu robiju za opsadu Sarajevu koja se i Karadžiću stavlja na teret. Tolimir na doživotnu za Srebrenicu. I Mile Martić je osuđen na 37 godina u tom predmetu za tzv. Krajinu gdje je Radovan Karadžić uz Slobodana Miloševića apostrofiran kao član udruženog zločinačkog pothvata”, kaže Petrović, dodajući da je ta presuda vrlo bitna zbog toga što slučaj Karadžić ima svoj kontekst.
“U startu u samom optuženju on nije povezan s Beogradom, odnosno s Miloševićem i njegovim političkim, vojnim i obavještajnim vrhom, nego on samostalno nosi taj udruženi zločinački pothvat”, kaže Petrović.
Po prvi put jedna pravomoćna presuda Tribunala neće biti objavljena u izravnom prijenosu nego će je javnost moći gledati s 30 minuta odgode snimke iz sudnice.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
