Radovan Karadžić, osuđeni ratni zločinac, ostatak svoje kazne će služiti u Velikoj Britaniji.
> Karadžićeva odgovornost: Pročitajte što su proživljavale žrtve u logorima ‘Republike Srpske’
Velika Britanija je u srijedu objavila kako se složila da bivši politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, osuđen zbog ratnih zločina tijekom ratnih sukoba u BiH 1990-ih, bude prebačen u britanski zatvor gdje će služiti ostatak kazne.
Odluka je donesena 11. svibnja ove godine, a do ostvarenja transfera zatvorenika, kaznu će Karadžić služiti u zatvorskim prostorijama Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove (Haški tribunal).
Povodom ove odluke oglasio se i britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab.
“Radovan Karadžić jedan je od rijetkih ljudi koji su proglašeni krivima za genocid. Bio je odgovoran za masakr muškaraca, žena i djece u genocidu u Srebrenici i pomagao je u opsadi Sarajeva svojim nemilosrdnim napadima na civile ”, rekao je britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab, prenosi britanski Guardian.
> Komemoracija u Srebrenici: ‘Genocid je planiran i počinjen, to se ne može nijekati’
“Morali bismo se ponositi činjenicom da je, od potpore Ujedinjenog Kraljevstva da osigura njegovo uhićenje, do zatvorske ćelije s kojom se sada suočava, Britanija podržala 30-godišnju potragu za pravom za ove grozne zločine.”
Osim za genocid, Karadžić je proglašen krivim za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti zbog 44-mjesečne srpske opsade Sarajeva i zbog nadgledanja kampanje etničkog čišćenja Hrvata i muslimana.
Pretvarao se da je iscjelitelj
Podsjetimo, Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubojstva Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom te uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce.
Uhvaćen je 21. srpnja 2008. godine u Beogradu gdje se skrivao pod lažnim identitetom i glumio iscjelitelja Dragana Dabića. Od kraja srpnja 2008. nalazi se u pritvoru Haškog tribunala. U doživotnu kaznu, na koju je pravomoćno osuđen, Karadžiću se uračunava i vrijeme koje je proveo u pritvoru.
Iako je osuđen na doživotnu kaznu zatvora može zatražiti prijevremeno puštanje na slobodu. Osuđenike na doživotnu kaznu tretira se kao da su osuđeni na 45 godina zatvora, te nakon dvije trećine odslužene kazne mogu tražiti prijevremeno puštanje na slobodu.
Genocid u Srebrenici
Nakon pada zaštićene zone Srebrenice 1995. prijavljen je nestanak 8.372 osobe i ta brojka stoji uklesana na mramornu ploču postavljenu u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima kao trajni podsjetnik na razmjere počinjenih zločina pripadnika Vojske Republike Srpske.
Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih ubojstava zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina, a izvršile su ga Vojska Republike Srpske pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutarnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.
ICTY (Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji), tzv. Haški sud, okarakterizirao je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao genocid. Europski parlament je u siječnju 2009. proglasio 11. srpnja kao “Dan sjećanja na genocid u Srebrenici”.
ICTY i MICT koji ga je naslijedio do sada su osudili 15 osoba koje su smatrali najodgovornijima za zločine u Srebrenici 1995., a među njima su i bivši politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su osuđeni zbog zločina.
Unatoč odlukama sudova i jasnoj osudi javnosti, počinjeni genocid nad civilima se pokušava organizirao i sustavno prikriti. Masakr se prikazuje kao rezultat borbenih akcija i bošnjačke politike, implicira se kako događaj i krivnja Srba nisu dovoljno rasvijetljeni te se izbjegava riječ “genocid”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
