Balkanske države narednih bi mjeseci trebale odlučiti kako će se opskrbljivati plinom kad za četiri godine istekne ugovor o transportu plinovodom iz Rusije preko Ukrajine, poručio je u ponedjeljak u Beogradu ruski veleposlanik u Srbiji Aleksandar Čepurin.
Čepurin je rekao da je ruski plinski div Gazprom čvrsto odlučio da plin za oko četiri godine, kada istekne ugovor sa Ukrajinom, više neće ići u Europu preko te zemlje, već će se transportirati preko Turske i plinovoda Sjeverni tok.
“Sad kada je čvrsto stajališe Gazproma da nakon isteka ugovora od četiri godine plin više neće ići u Europu starom trasom, već preko Turske do konačnog odredišta na tursko-grčkoj granici, Srbija treba sagledati i definirati svoje interese. Sve je važno – od cijene, količine i pouzdanosti isporučioca”, rekao je Čepurin sudionicima konferencije “Ruski energetski projekti na Balkanu poslije Južnog toka” u Beogradu.
Prema njegovim riječima, preliminarni dogovor je da se izgrade četiri cjevovoda, od kojih bi prvi trebao biti završen 2016., izvijestili su mediji u Beogradu.
“Sve zainteresirane države, uključujući i zemlje balkanske regije, trebaju se opredijeliti kako će realizirati energetsku sigurnost i kako će plin na čvorištu tursko-grčke granice dolaziti do krajnjih potrošača”, rekao je Čepurin.
Čepurin je istaknuo kako današnja geopolitička situacija u Europi “nije uopće laka”, ali da svaka zemlja treba braniti svoje nacionalne interese, a tako i interese “velikog europskog kontinenta”.
Zamjenik direktora Ruskog centra za strateška istraživanja Igor Prokofjev naglasio je da Rusija nikad nije željela imati ulogu energetske supersile, niti bilo koju zemlju u Europi ucjenjivati kako se to sad spekulira.
On je rekao da je veliki problem što EU na Rusiju gleda samo kao na opskrbljivača plinom, ali ne i kao partnera.
“Potrebno je da europski političari objektivno sagledaju situaciju. Mi imamo veliki potencijal, ali od politike ovise budući odnosi”, rekao je Prokofjev na ovom skupu u Beogradu.
Glavni urednik časopisa Nova srpska politička misao i politički analitičar Đorđe Vukadinović drži da je projekt Južni tok propao iz geopolitičkih razloga, ali da fijasko Južnog toka nije utjecao na raspoloženje građana Srbije prema Rusiji, iako su od tog projekta “imali velika očekivanja”.
Prema podacima priopćenim na ovom skupu, Srbija oko 95 posto plina dobija upravo plinovodom iz Rusije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
