Hrvatska je možda svjetski prvak u neiskorištavanju gospodarskih potencijala energetike koja nudi velike razvojne mogućnosti, kazao je energetski stručnjak i bivši ministar gospodarstva Davor Štern na konferenciji “Hrvatska i EU – razvojna politika 2015. – 2020.”, koja se u ponedjeljak održala u organizaciji Hrvatske demokratske zajednice (HDZ).
Štern smatra da Hrvatska ne koristi u dovoljnoj mjeri energetsku, ali i prometnu, posebno cestovnu infrastrukturu, kako bi iskoristila svoj položaj rubne zemlje Europske unije i susjednim zemljama ponudila mogućnost pristupa energetskim izvorima i prometnog povezivanja.
Tako, primjerice, smatra da autocestu što prije treba dovesti do granice s Crnom Gorom kako bi preko Albanije i dalje na istok bio omogućen kvalitetni cestovni spoj Grčke, Turske i drugih zemalja sa središnjom Europom. Tek tada bi, drži Štern, hrvatska autocestovna mreža dobila pun prometni i ekonomski smisao.
Uz autocestu treba položiti plinovod, drži on, i to od Dugopolja dalje prema istoku, a valjalo bi razmisliti i o polaganju podmorskog dalekovoda između Trogira i talijanske strane jadranske obale.
Mogli bi postići puno
Hrvatska, bi, tvrdi Štern, takvim infrastrukturnim zahvatima mogla postati sjecište europskih tranzitnih pravaca.
Kao i drugi govornici na panelu o energetici unutar konferencije, primjerice voditelj predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević spomenuo je LNG terminal na Krku kao projekt od europskog značaja.
Predsjednik HDZ-ova Odbora za zaštitu okoliša, energetiku i rudarstvo Darko Horvat upozorava da uvoz ne smije biti hrvatska energetska strategija pri čemu upozorava da se u Hrvatskoj zapostavlja gradnja novih energetskih objekata.
Horvat je protiv privatizacije HEP-a inicijalnom javnom ponudom jer, kako je rekao, ne valja prodavati ono što je davno amortizirano, nego građanima i drugim investitorima ponuditi partnerstvo u gradnji novih objekata.
