Etnički Rusi na istoku Ukrajine lažno su tvrdili da su izloženi napadima kako bi opravdali rusko upletanje u Ukrajinu, navodi se u izvješću UN-ova ureda za ljudska prava objavljeno u utorak u Ženevi.
“Iako je bilo nekih napada protiv etničke ruske zajednice, oni nisu bili ni sustavni niti rašireni”, navodi se u izvješću, napisanom nakon dva posjeta Ukrajini UN-ova podtajnika za ljudska prava Ivana Šimonovića.
“Fotografije prosvjeda na Majdanu, mnogostruko pretjerane priče o zlostavljanju etničkih Rusa, pogrešna izvješća da ukrajinski nacionalisti dolaze naoružani na Krim kako bi se obračunali s tamošnjim Rusima, sustavno su korišteni za stvaranje ozračja straha i nesigurnosti kako bi se osigurala veća podrška integraciji Krima u Rusku Federaciju”, navodi se u izvještaju koji je zaključen s događajima 2. travnja.
Navodi se kako je jedna skupina radikalnih nacionalista, “Desni sektor”, izazvala posebnu zabrinutost među ruskim stanovništvom u Ukrajini. Iako postoje izvještaji o nasilju pripadnika Desnog sektora nad političkim protivnicima i članovima bivše vladajuće stranke, po svim informacijama koje je dobilo UN-ovo izaslanstvo, strah od Desnog sektora bio je pretjeran.
Na Krimu, gdje je 16. ožujka održan referendum o secesiji, bilo je zlostavljanja i arbitrarnih uhićenja civila i novinara koji nisu podupirali referendum. Dužnosnici UN-a dobili su mnogo informacija o namještanju glasova na referendumu.
U izvješću Visokoga povjereništva UN-a za ljudska prava nove se ukrajinske vlasti pozivaju da spriječe poticanje mržnje te da vode računa o poštovanju manjina.
“Nužno je da vlada da prioritet poštivanju različitosti i sudjelovanju sviju, uključujući i pripadnike manjina, u političkom životu zemlje”, kaže se. S obzirom na iznimno napetu situaciju na istoku Ukrajine gdje živi velika ruska manjina, “važno je odmah poduzeti mjere kojima će se ponovno uspostaviti povjerenje između vlade i naroda te između različitih zajednica. Također je važno uvjeriti sve koji žive u Ukrajini da se njihovi najveći strahovi neće ostvariti”, stoji u izvješću.
“Od nove ukrajinske vlade traži se da “spriječi medijske manipulacije na način da se na vrijeme plasiraju točne informacije” te da se bori protiv “netolerancije i ekstremizma”.
Od vlasti na Krimu u izvješću se traži da “riješe slučajeve nestalih osoba, da poduzmu mjere koje će zajamčiti zaštitu ljudskih prava izmjenama institucijskog i pravnog okvira, uključujući i pitanje dobivanja državljanstva te da zajamče zaštitu prava manjina i lokalnog stanovništva”, aludirajući pritom na Tatare.
Ranije u utorak privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandar Turčinov rekao je da ima vrlo grube planove za destabilizaciju juga i istoka Ukrajine i izvan Donjeck u kojoj već nekoliko dana traje pobuna proruskih pobunjenika. “Ruski su planovi bili i ostali vrlo grubi. Uz Donjeck oni žele ‘zapaliti’ istok i jug Ukrajine, od Harkiva do Odese”, rekao je Turčinov.
Ponovno je najavio “protuterorističku akciju na sjeveru Donjecka koja će se voditi postupno, odgovorno i promišljeno”. “Cilj operacije je zaštititi ukrajinske građane, prekinuti teror, kriminal i pokušaje ‘komadanja’ zemlje”, rekao je Turčinov. Međutim, još nikakva važnija akcija nije zabilježena. Policija je jedino priopćila da su separatisti dobrovoljno predali nadzor nad policijskom postajom u Kramatorsku.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u utorak je pozvao Rusiju da “smanji svoj pritisak” u ukrajinskoj krizi na način da povuče svoje trupe koje su u velikom broju razmještene blizu granice.
“Iznimno sam zabrinut zadnjim razvojem situacije u Ukrajini, nastavkom nasilja kojemu pribjegavaju manje grupe separatista te vojnim pritiskom Rusije na ukrajinske granice”, rekao je Rasmussen po dolasku na sastanak ministara obrane EU-a.
“Pozivam Ruse da smanje pritisak u ovoj krizi, da povuku svoje trupe s granica kako bi se okončala destabilizacija Ukrajine te pokažu kako ta zemlja ne podupire nasilje proruskih separatista. Rusija mora prestati biti kamen spoticanja i mora početi sudjelovati u postizanju rješenja”, kazao je.
Rasmussen bi europskim ministrima trebao predstaviti mjere što ih je poduzeo Atlantski savez, a cilj je jamčiti sigurnosti zemljama istočne Europe, osobito baltičkim državama, te Poljskoj i Rumunjskoj. Da bi se stanovništvu dao osjećaj sigurnosti ondje su privremeno poslani zrakoplovi-radari tipa Awacs. I SAD je na područje baltičkih zemalja poslao šest lovaca-bombardera tipa F-15, dvanaest tipa F-16 te tri transportna zrakoplova u Poljsku. Ostale europske zemlje, među kojima Francuska i Velika Britanija izrazile su spremnost poslati onamo svoje zrakoplove ukoliko to od njih u idućih nekoliko tjedana zatraži NATO.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
