Soros još 1993. pisao da će NATO koristiti istočnoeuropske vojnike kako bi smanjio ‘mrtvačke vreće’ u zemljama NATO-a

Rat u Ukrajini bjesni. Nema sumnje da su ljudski gubitci za Ukrajinu ogromni, uključujući vjerojatno više od 100.000 vojnika koji su poginuli u borbenim operacijama. Međutim, postojao je jedan čovjek koji je predvidio mnogo toga što će se dogoditi u bitci na istoku Europe: George Soros, prenosi Remix News.

Ljudstvo istočne Europe

Milijarder i oligarh, često prikazivan kao humanist, promovirao je tvrdoglavu geopolitičku strategiju u svom članku iz 1993. pod naslovom “Prema novom svjetskom poretku: Budućnost NATO-a”. U članku opisuje kako bi istočni Europljani mogli biti korišteni kao “ljudstvo” u nadolazećim sukobima u nastojanju da se smanji broj smrtnih slučajeva u zapadnim zemljama, za koje Soros tvrdi da Zapad ne bi politički tolerirao, za razliku od Istoka.

“Sjedinjene Države ne bi bile pozvane djelovati kao svjetski policajac. Kad djeluju, djeluju u sprezi s drugima. Inače, kombinacija ljudstva iz istočne Europe s tehničkim sposobnostima NATO-a uvelike bi povećala vojni potencijal Partnerstva. Smanjila bi rizik mrtvačkih vreća za zemlje NATO-a, što je glavno ograničenje njihovoj spremnosti na djelovanje. Ovo je održiva alternativa prijetećem svjetskom neredu”, napisao je Soros u članku.

>George Soros nije došao u Davos – što se krije iza toga?

Soros tvrdi da zemlje NATO-a nemaju apetita za “mrtvačkim vrećama”, ali njegova izjava implicitno ukazuje da istočni Europljani mogu ispuniti tu ulogu.

Zapad ima oružje, Ukrajina ljude

Čini se da se ono što je Soros opisao odvija točno onako kako je predvidio u vezi s ratom u Ukrajini. Naoružani vrhunskim oružjem NATO-a, ukrajinski vojnici aktivno se suprotstavljaju Rusiji. Soros se bojao da će Rusija postati nacionalistička nacija koja se protivi globalnom poretku. Moćne zapadne zemlje imaju potrebno oružje, a Ukrajina ima ljudstvo. S obzirom na to da je Soros već desetljećima unaprijed vidio potencijal onoga što bi ova simbiotska utakmica mogla proizvesti na bojnom polju, vjerojatno će ojačati njegovu reputaciju proračunatog – a možda i nemilosrdnog – strateškog mislioca.

Kao što je Soros predvidio, čini se da ukrajinsko društvo tolerira visok broj žrtava u svom trenutnom sukobu s Rusijom. Tijekom Vijetnamskog rata SAD je izgubio 58 220 u otprilike 10 godina, a rat je doživio snažno protivljenje američke javnosti. Unatoč daleko većem broju umrlih u puno kraćem vremenskom razdoblju, ukrajinsko društvo nije vidjelo puno prosvjeda.

Nedostatku prosvjeda u Ukrajini može pridonijeti i činjenica da je Ukrajina suspendirala većinu civilnog društva, zabranila oporbene stranke i medije pa čak i zabranila Rusku pravoslavnu crkvu. Još jedan ključni čimbenik u društvenoj perspektivi sukoba je činjenica da se rat odvija na ukrajinskom tlu, što je vrlo motivirajući čimbenik za ukrajinske vojnike.

Sva ta ukrajinska tijela, naravno, imaju visoku cijenu za Rusiju, a groblja u zemlji također se pune jednako brzo ili čak i brže. Točne brojke o žrtvama s obje strane ostaju neslužbene i vjerojatno su netočne, ali rat skupo košta obje nacije u smislu života.

Novi svjetski poredak

U istom članku, Soros je pozvao na “novi svjetski poredak”. Izraz se često ismijava u medijima establišmenta kao teorija zavjere, ali Soros ga otvoreno koristi. Osim toga, u djelu je novi svjetski poredak koji on poziva izrazito je globalistički i centraliziran. Drugim riječima, upravo onakvog tipa na koji njegovi kritičari novog svjetskog poretka, poput mađarskog premijera Viktora Orbána, upozoravaju više od desetljeća.

“Dakle, jedina osnova za djelovanje je kolektivna sigurnost. I tu je problem. Kolaps sovjetskog carstva stvorio je kolektivni sigurnosni problem najveće ozbiljnosti. Bez novog svjetskog poretka bit će nereda, to je jasno. Ali tko će djelovati kao svjetski policajac? To je pitanje na koje treba odgovoriti”, napisao je Soros.

Soros iznosi niz svojih teorija u djelu, pozivajući se na otvorena i zatvorena društva, kao i na “teoriju revolucionarne promjene”, za koju je rekao da je također primijenio na financijska tržišta. Milijarder opisuje kako je raspad Sovjetskog Saveza predstavljao nove globalne sigurnosne izazove, ali i prilike.

Izvorna misija bila je obrana slobodnog svijeta od sovjetskog carstva. Ta misija je zastarjela; ali kolaps sovjetskog carstva ostavio je sigurnosni vakuum koji ima potencijal pretvoriti se u “crnu rupu”. Ovo predstavlja drugačiju vrstu prijetnje od one koju je predstavljalo sovjetsko carstvo. Ne postoji izravna prijetnja iz regije za zemlje NATO-a, opasnost je unutar regije, a tiče se stanja unutar država koliko i odnosa između država. Stoga, ako NATO uopće ima ikakvu misiju, to je projiciranje svoje moći i utjecaja u regiju. Misija se najbolje definira u okvirima otvorenih i zatvorenih društava.

NATO-ova članstva

Zatvorena društva temeljena na nacionalističkim načelima predstavljaju prijetnju sigurnosti jer trebaju neprijatelja, bilo izvana ili iznutra. Prijetnja je po svom karakteru vrlo različita od one za koju je NATO konstruiran da se suoči, a za borbu protiv nje potreban je vrlo drugačiji pristup. To uključuje izgradnju demokratskih država i otvorenih društava i njihovo ugrađivanje u strukturu koja isključuje određene vrste ponašanja.

Soros također piše da se NATO utrkivao odobriti članstvo zemljama srednje i istočne Europe prije nego što se “Rusija oporavi”. Čini se da Soros vidi kako NATO aktivno krši Rusiju u vrijeme kada je zemlja još bila u kaosu nakon pada komunizma.

“Zemlje srednje Europe traže punopravno članstvo u NATO-u što je prije moguće, po mogućnosti prije nego se Rusija oporavi. Rusija se protivi, ne zato što gaji bilo kakve planove o svom bivšem carstvu, već zato što ne vidi nikakvu prednost u pristanku. Povrijeđen je njen nacionalni ponos i dosta joj je davanja ustupaka bez odgovarajućih beneficija”, piše Soros.

Japan za novu arhitekturu

Milijarder također iznosi niz drugih prijedloga u članku. Uključuje ponudu članstva u NATO-u Japanu, a njegov cilj je stvaranje “novog svjetskog poretka”.

“Od Japana treba tražiti da se pridruži NATO-u. Tada bismo imali početke arhitekture za novi svjetski poredak. Temelji se na Sjedinjenim Državama kao preostaloj supersili i na otvorenom društvu kao organizacijskom principu. Sastoji se od niza saveza, od kojih je najvažniji NATO i, kroz NATO, Partnerstvo za mir koje okružuje sjevernu hemisferu”, piše on.