“Centralna izborna komisija BiH će raspisati izbore koji su neustavni, jer su protivni odluci Ustavnog suda BiH, kojom se mora jamčiti narodima da u domove naroda sami biraju svoje izaslanike. To raspisivanje izbora u srijedu bit će konačni bjelodani debakl jedne kukavičke, poltronske, a vrlo vjerojatno ćemo je moći kvalificirati i kao izdajničku politiku. O čemu je riječ? Plenković je već najmanje godinu dana intenzivno dolazio među Hrvate u BiH, i uvjeravao ih kako ćemo on u suradnji sa svojim, kako je govorio europskim partnerima i SAD-om, promijeniti izborni zakon u BiH koji će jamčiti Hrvatima da sami biraju svoje političke predstavnike. Na kraju se pokazalo da je on bio anesteziolog pri toj operaciji eutanaziranja Hrvata u BiH, da im je mazao oči”, upozorio je saborski zastupnik Nino Raspudić (klub Mosta) u nedjelju.
U emisiji na N1 gostovao je i HDZ-ov ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman, koji je, umjesto predstavljanja aktivnosti koje je MVEP u njegovom mandatu poduzeo da zaštiti Hrvate u BiH i planova kako će ih zaštititi, Raspudića tijekom cijele emisije napadao.
> Grlić Radman osobno vrijeđao Raspudića zbog poraza svoje vanjske politike oko BiH?
“Ja od vas očekujem minimum časti i da u srijedu date ostavku na poziciju na kojoj jeste jer ste obmanjivali hrvatski narod. Izborni zakon je tako nakaradno izmijenjen da se namješta lopta Bošnjacima, da mogu opaliti i preglasati Hrvate”, poručio je Raspudić ministru vanjskih poslova u studiju.
Pregovori bez rezultata
Podsjetimo, intenzivni pregovori o izmjenama izbornog zakona, koji traju od sredine 2021., do sada nisu dali rezultate.
Izmjene su odbili bošnjački predstavnici, tako da će se skorašnji izbori u BiH očito održati bez promjene izbornog zakona, te će na taj način Bošnjaci Hrvatima opet izabrati njihovog predstavnika.
Izbori 2. listopada po starom zakonu?
Opći izbori u BiH bit će održani 2. listopada jer je to rok kojega definira izborni zakon kakav je sada na snazi, najavio je predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva te zemlje (SIP) Željko Bakalar još u veljači. Također, Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH rekao je kako će se izbori u listopadu održati bez obzira na ishod pregovora oko promjena izbornog zakona.
> Grlić Radman osobno vrijeđao Raspudića zbog poraza svoje vanjske politike oko BiH?
Bakalar je rekao kako tehničke pripreme za provedbu izbora traju i nastavit će se, a SIP će se ponašati sukladno odredbama važećeg izbornog zakona sve dok se eventualno ne dogovore njegove izmjene.
Hrvatima se na izborima nameće tuđa politička volja
Održavanje izbora po starom izbornom zakonu za Hrvate u BiH znači da će ustvari opet Bošnjaci birati hrvatskog člana predsjedništva BiH. Hrvati su ponovno u opasnosti da im se na izborima nameće politička volja. Desetljećima se već odbija svaki hrvatski prijedlog reformi.
> Čović: Ustavna reforma zbog vremenskog okvira u kojem će se održati izbori nije realna
> Schmidt: U BiH nema rata, ali postoji politička kriza
Kako piše Hrvatski medijski servis, povlačenjem mehanizma vitalnog nacionalnog interesa na prijedlog izmjena Izbornog zakona, klub Bošnjaka u državnom Domu naroda nastavio je višegodišnju praksu odbijanja svih rješenja kojima hrvatski politički predstavnici dulje vremena pokušavaju riješiti ključni politički problem u državi, provesti presude domaćih i međunarodnih sudskih instanci, uvesti princip legitimnog predstavljanja kako to traži i Ustav BiH, te harmonizirati međunacionalne odnose.
Gotovo identična situacija i u nedavnoj prošlosti
Večernji list BiH navodi kako su svi navedeni elementi dio i posljednjeg prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona na koji su bošnjački izaslanici povukli navedeni mehanizam, a upućeni su jasni u ocjeni kako bošnjačka politička elita na taj način zapravo radi na kupnji vremena, svjesna kako je za dogovor oko promjena ostalo vrlo malo vremena. U tom slučaju BiH ulazi u predizborno razdoblje u kojemu nema dva ključna članka Izbornog zakona koje je Ustavni sud BIH proglasio neustavnim, ocjenjujući kako je istima omogućeno da jedan narod drugom bira političke predstavnike te je naložio Parlamentu BiH da promjeni sporne dijelove Izbornoga zakona. Hrvati su posljednji put pokušali ponuditi promjene prije nekoliko dana, a do sada su isto pokušavali u nizu navrata upućujući prijedlog za prijedlogom, tražeći dijalog, kompromis, dogovor.
A gotovo pa identična situacija dogodila se 2017. godine kada su hrvatski izaslanici u Domu naroda u proceduru uputili prijedlog izmjena Izbornoga zakona, a na koji su bošnjački izaslanici također povukli mehanizam vitalnog nacionalnog interesa. No, Ustavni sud BiH tada je utvrdio da prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine broj 02-02-1-1133/17 od 28. travnja 2017. godine nije povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda u BiH. Kakva nas odluka čeka sada, ostaje za vidjeti, no, ono što je jasno jest činjenica da se novim povlačenjem mehanizma na materiju za koju je već jednom rečeno da ne vrijeđa interese bošnjačkog naroda šalje poruka koju bi neki mogli protumačiti i kao odbijanje pružene hrvatske ruke dogovora.
Ustavni princip konstitutivnosti
Drugim riječima, konstantnim rušenjem hrvatskih prijedloga za promjenama kojima bi se zajamčilo legitimno predstavljanje u institucijama kao što su domovi naroda i Predsjedništvo BiH, dio bošnjačkih političkih snaga iskazuje jasnu namjeru na ovogodišnjim izborima oduzeti i ono malo političkih prava koja Hrvati konzumiraju u institucijama vlasti, a napose Federacije BiH.
Kronologija hrvatskog aktivnog sudjelovanja u pokušajima izmjene Izbornoga zakona kojima bi se ustavni princip konstitutivnosti preveo u zakonski princip legitimnog političkog predstavljanja puna je primjera u kojima se pokazivala rijeko viđena spremnost za razgovor i u trenucima kada su šanse za to bile minimalne, a sve vjerujući kako je jedini način stabilizacija političkih prilika u BiH odnosno harmonizacija hrvatskog i bošnjačkog naroda. Radilo se i na znanstvenoj razini pa se tako u Neumu svake godine održavaju znanstveno-stručni skupovi s međunarodnim sudjelovanjem, a kroz koje Hrvati u BiH žele pokazati koliko je važno zajedno rješavati otvorena pitanja u BiH u cilju njezinog bržeg i snažnijeg vezivanja uz europsku obitelj suvremenih demokratskih društava, vrjednujući pritom bogatstvo na kojemu počiva BiH, a to je multietnički karakter države.
Mostarski sporazum
S druge strane, kronologija pregovora na političkoj razini pokazuje kako je druga strana u pregovorima, ona bošnjačka, do sada koristila taktiku usporavanja, skretanja pozornosti i kupnje vremena. Lipanj 2020. godine, mjesec u kojemu je u medijima odjeknula vijest kako su hrvatski i bošnjački pregovarači pod medijacijom SAD-a i EU-a postigli sporazum koji će kasnije postati poznat i kao Mostarski, unio je optimizam i vjeru kako će pitanje legitimnog predstavljanja konačno biti dio novoga Izbornoga zakona. Danas, gotovo dvije godine kasnije, napredak nije postignut, isključivo nespremnošću bošnjačkih elita da se odreknu mogućnosti koje su do sada imale.
Bošnjačke su elite zanemarile i potpisani princip u izjavi iz Bruxellesa 2013.
Radilo se o iznimno značajnom dokumentu koji je posebno važan u kontekstu višegodišnje borbe hrvatskog naroda za institucionalnom ravnopravnošću, a koji je u svojoj drugoj točki naveo kako će se donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje.
Ako pogledamo nešto dalje u prošlost, bošnjačke su elite zanemarile i potpisani princip u izjavi iz Bruxellesa 2013. godine kada su se sve političke stranke obvezale kako jedan narod drugom neće birati političke predstavnike. Danas, gotovo deset godina kasnije, Hrvati su ponovno u opasnosti da im se na izborima nameće politička volja, zaključuje Večernji list BiH.
Milanović: “Finska i Švedska ne mogu u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH”
Podsjetimo, hrvatski predsjednik Zoran Milanović izazvao je niz reakcija kada je prije par dana rekao da Finska i Švedska ne mogu u NATO dok se ne promijeni izborni zakon u BiH.
“Hrvatski sabor ne smije ratificirati ničiji pristup NATO-u dok se ne promijeni izborni zakon u BiH”, naglasio je.
Milanović je novinarima rekao da se o ulasku Finske i Švedske u NATO može razgovarati, ali smatra to “vrlo opasnom avanturom”.
“Što se mene tiče, neka uđu u NATO, neka pikaju bijesnog medvjeda penkalom u oko. Ali dok se ne riješi pitanje izbornog zakona u BiH, dok Amerikanci, Englezi, Nijemci, ako mogu i hoće, ne natjeraju Sarajlije i Bakira Izetbegovića da promijene izborni zakon u idućih pola godine i ne daju Hrvatima temeljna prava, sabor ne smije ratificirati ničiji pristup u NATO”, rekao je hrvatski predsjednik.
Dan nakon te izjave poručio je: “Ili Zapad ili visoki predstavnik u BiH trebaju natjerati Sarajevo da prihvati izmjenu izbornog zakona u toj zemlji ili će Hrvatska blokirati put Finske i Švedske u NATO.”
Dodao je da tako brani vitalne hrvatske interese.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
