Teška situacija u Bangladešu: Nasilje i progoni vjerskih manjina

Mjesec i pol nakon što je privremena vlada pod vodstvom Muhammada Yunusa preuzela vlast, u Bangladešu je situacija i dalje vrlo delikatna, prema riječima apostolskog nuncija u toj istočnoazijskoj zemlji.

„Nasilje trenutno vlada državom, vladavina prava je ograničena, a budućnost je neizvjesna. Neki se pitaju kada će biti izbori. Drugi žele ponovno napisati Ustav, dok treći smatraju da privremena vlada nema ovlasti za to“, izjavio je nadbiskup Kevin Randall u intervjuu za Fides.

>U Bangladešu vrije: Što stoji iza nemira u zemlji od 170 milijuna ljudi

Progoni vjerskih zajednica

Privremena vlada uspostavljena je u kolovozu nakon masovnih prosvjeda diljem zemlje protiv prethodne vlade. Prosvjedi su bili potaknuti pravilima o kvotama u javnom sektoru, dok premijerka Sheikh Hasina nije bila prisutna. Mnogi policajci su se tada povukli i prestali dolaziti na posao, objasnio je nadbiskup Randall, koji u Bangladešu djeluje od 2023.

Ova situacija najteže pogađa pripadnike vjerskih manjina u većinski muslimanskoj zemlji. Maltretiranje sugrađana posebno pogađa kršćane, kojih je oko 500 000, što čini samo 0,3 posto stanovništva. „Oni uglavnom žive u relativno mirnom okruženju. No postoje oni koji žele prisvojiti njihovu zemlju“, istaknuo je nuncij te dodao kako se kršćani tretiraju kao “nepoželjne osobe, kao da su stranci“.

Slične poteškoće doživljavaju i budisti i hindusi. Nadbiskup Randall je izvijestio o „prijetnjama selima, domovima i posebno školama“. Zastrašuju se i učitelji katoličkih škola, koji su prijetnjama bili prisiljavani da u škole uvodu obavezu nošenja burke za djevojčice.

Hindusi, koji čine osam posto stanovništva, suočavaju se s još težim uvjetima: mnogi njihovi hramovi su uništeni, a trgovine spaljene.

>Progoni kršćana u sve više zemalja svijeta: Najteže je u Nigeriji

Bangladeš je sekularna država s islamom kao službenom religijom

Prema Ustavu, Bangladeš je sekularna država s islamom kao službenom religijom. „Neki brkaju termin ‘službena državna religija’ s idejom da manjine ne pripadaju ovdje. A zemlju smatraju islamskom državom“, objasnio je nuncij. Ono što ujedinjuje manjine jest nada u zaštitu od privremene vlade koja je upravo došla na vlast. Premijer Yunus obećao je nunciju kako će donijeti odgovarajući zakon koji bi osigurao red.

Na diplomatskom sastanku između Yunusa i Randalla raspravljalo se i o situaciji Rohingya izbjeglica. Vatikanski izaslanik izjavio je kako je u ime pape Franje zatražio nastavak pomoći i zaštite za ovu progonjenu skupinu. „Njihova životna situacija je izuzetno teška, a njihova djeca i mladi trenutno nemaju pristup obrazovanju. Caritas kontinuirano pomaže prognanicima od 2017., no njegova su sredstva sve manja“, naglasio je nuncij te najavio kako će Papa nastaviti osiguravati dodatna financijska sredstva, javlja Fides.org.

>Imigranti iz Bangladeša u Velikoj Gorici: Čekaju radnu dozvolu?