Trpeća Crkva u Nikaragvi – pogled u prošlost: Uhićenje biskupa, progon redovnica…Sve ‘zahvaljujući’ bivšem marksističkom gerilcu Ortegi

nikaragvi
Montaža: Narod.hr, izvor: Fah

U manje od četiri godine, Katolička crkva u Nikaragvi bila je metom više od 190 napada i oskvrnuća, uključujući požar u katedrali u Managui, protjerivanje Misionarki ljubavi i uhićenje biskupa Rolanda Álvareza. Izvor ove situacije i trenutno trpeće Crkve u Nikaragvi, treba tražiti u prošlom stoljeću i političkim previranjima u Nikaragvi kojoj je desetljećima na čelu Daniel Ortega, pripadnik revolucionarnog marksističkog pokreta sandinizma koji se temeljio na marksističkim načelima. Ovog bivšeg gerilca nekadašnji predsjednik SAD-a Ronald Reagan nazvao je ‘diktatorom s dizajnerskim naočalama’.

Katolička crkva posljednjih je godina sustavno na meti režima Daniela Ortege koji tom državom vlada sada već četvrti uzastopni mandat i koji je pokrenuo neselektivni progon biskupa, svećenika, sjemeništaraca, redovnika, laičkih skupina…

Da bismo razumjeli političku situaciju u Nikaragvi, potrebno je pogledati u prošlo stoljeće.

Godine 1979., nakon mnogo godina borbe, Sandinistička fronta nacionalnog oslobođenja (FSLN), osnovana 1961., uspjela je svrgnuti Somozinu diktaturu koja je željeznom rukom vladala zemljom nekoliko desetljeća.

Tko su sandinisti?

Sandinisti, nastali po uzoru na druge revolucionarne marksističke pokrete u Južnoj Americi u drugoj polovici 20- stoljeća, vladali su do 1990.

Na čelu Sandinista bio je Ortega, a revolucionarni pokret bio je, piše katolički portal Aleteia, u relativno korektnim odnosima s Katoličkom crkvom, sve dok se nije ‘prelila čaša’ kada je istaknuti nikaragvanski svećenik i pjesnik Ernesto Cardenal, zagovaratelj teologije oslobođenja, postao ministrom u Orteginoj vladi uz još neke visokorangirane svećenike koji su preuzeli političke dužnosti u Oreteginoj administraciji.

‘Velika mračna noć’

Svećenike koji su bili u sandinističkom pokretu Vatikan je suspendirao. Kada je papa Ivan Pavao II prvi put posjetio Nikaragvu (4. ožujka 1983.), dva su događaja dodatno pogurala udaljavanje sandinizma od Katoličke crkve: javno upozorenje pape Ivana Pavla II. Ernestu Cardenalu da regulira svoju dvojnu situaciju i povici onih koji je sudjelovali na misi s Papom uz cijeli Ortegin kabinet, koji su prekidali misu sloganima za veću ‘narodnu moć i mir’.

Papa je u jednom trenutku odgovorio ovim proročanskim riječima: ‘Crkva je prva koja želi mir’. Kada je papa Ivan Pavao II posjetio Nikaragvu još jednom, 1996. referirao se na posjet 1983. kao na ‘veliku mračnu noć’.

Sandinisti su se željeli osvetiti za stavove Crkve i odbacivanje nositelja teologije oslobođenja (pokret unutar Katoličke crkve koji je podupirao marksistička uvjerenja) za vrijeme papinstva Ivana Pavla II., smatrajući to činom protivljenja narodnoj revoluciji.

>Ortega izabrao suprugu za potpredsjedničku kandidatkinju

Otmica biskupa 1986.

Tu dolazimo do 1986. kada se sandinistički režim okomio na biskupa Pabla Vegu. Njega su prijevarom su pozvali na sastanak, uhvatili, strpali u helikopter i ostavili s druge strane granice s Hondurasom. Optužba je bila slična onima današnjima: ‘izdaja’.

Od 1990. do 2006. Daniel Ortega i njegova stranka ostali su u redovima oporbe, uz tri neuspjela pokušaja povratka na vlast. U to vrijeme, svjestan prestiža Katoličke crkve među stanovništvom Nikaragve, Ortega joj se pokušao dodvoriti. Toliko da je kardinal Obando y Bravo bio taj koji je 2005. godine služio misu za vjenčanje Ortege i Rosario Murillo, koji su bili zajedno 25 godina. Ortega je čak tražio oprost za ‘pogreške i vrijeđanja osoba iz Crkve u prošlosti’.

2006. Ortega ponovno dolazi na vlast i na njoj ostaje do danas

2006. Ortega opet dolazi na vlast, a 2021. osvojio je četvrti uzastopni mandat. U tim godinama opet raste napetost između Katoličke crkve i vladajućih.

>Papa Franjo izrazio zabrinutost zbog zatvaranja biskupa u Nikaragvi

Biskup Silvio José Báez, koji sada živi u egzilu u Miamiju nakon što je dobio prijetnje smrću, 2011. je rekao da Nikaragva ide prema ‘vidljivom ili prikrivenom’ totalitarizmu .

Nekoliko je biskupa bilo uznemiravano, među njima i nedavno uhićeni biskup Matagalpe, Rolando Álvarez, koji se oduvijek protivio sandinističkom režimu. Naime, u mladosti je odbio služiti vojnu službu na koju ga je tjerala revolucionarna vlast.

Foto: fah

Napetosti rastu od 2018.

Najozbiljnije napetosti između Orteginog režima Katoličke crkve javljaju se od travnja 2018. U to je vrijeme Vlada pokušala reformirati zakone o socijalnom osiguranju, što je pokrenulo prosvjede diljem zemlje. Prosvjede su nasilno ugušile sandinistička vlada i njezine sigurnosne snage, kao i paravojne skupine. Katolička crkva prva je stala u zaštitu onih koji su slobodno prosvjedovali i pokušala posredovati u nacionalnom dijalogu za mir, ali nije uspjela. Ortega je biskupe i svećenike nazivao teroristima i pučistima.

Uhićenje biskupa Alvareza

Nikaragvi je, kako je ranije javio Vatican news, zabranjen rad katoličkim radijskim emisijama, zaustavljen  rad nevladinih udruga, protjerana je iz zemlje Družba sestara Majke Terezije i obustavljene su mnoge crkvene aktivnosti, uhićeni su svećenici, a u kolovozu je uhićen i stavljen u kućni pritvor biskup biskupije Matagalpa, Rolando Álvarez.


.
Policija tvrdi da je biskup pokušao organizirati nasilne skupine i poticao djela mržnje kako bi destabilizirao vladu. Biskup Álvarez također je isprva pokušao moliti na ulici, noseći Presveto u monstranci, ali su ga zaustavili policajci. ‘Želimo vršiti Božju volju, u njegovim smo rukama’, napisao je 55-godišnji prelat u tweetu dok je još bio u Matagalpi.

U rujnu su pak zabranjene najposjećenije pučke procesije.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.