Međunarodne savezničke snage u Afganistanu, prevođene Sjedinjenim Državama i ostalim članicama NATO-a, u četvrtak u toj zemlji počinju novu, neborbenu misiju “Odlučna podrška”, kojom će nadomjestiti 13 godina dugu misiju ISAF-a.

U novoj misiji, koja će prije svega imati kao cilj ustroj i razvoj afganistanske vojske kako bi sama mogla izaći na kraj s talibanima, sudjelovat će oko 13 tisuća vojnika iz 28 zemalja NATO-a i 14 partnerskih zemalja. Debela većina i dalje će biti Amerikanci. Međutim, oni neće, kao dosad, predvoditi borbene misije.

Misija ISAF-a osnovana je rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a nakon invazije kojom je svrgnut talibanski režim 2001. godine. Na svom vrhuncu ISAF je imao 140 tisuća vojnika iz 51 zemlje. Bilo je to 2010. godine kad je američki predsjednik Barack Obama naredio iskorjenjivanje talibana iz njihovih najvećih uporišta, u južnim pokrajinama Helmandu i Kandaharu.

U 13 godina postojanja misije ISAF-a više od 3500 stranih vojnika izgubilo je život, od čega 2224 američka.

Hrvatska uloga

Hrvatska u ISAF-u sudjeluje od 2003. kad je u prvom kontingentu u Afganistan poslala 50 pripadnika OSRH, većinom pripadnika Vojne policije. U nešto manje od 12 godina, u ISAF-u je sudjelovalo 4275 pripadnika hrvatskih oružanih snaga, među kojima i više od 150 žena radeći na zaštiti snaga i obučno-mentorskim zadaćama. Najveći broj hrvatskih vojnika koji je u nekom trenutku bio u Afganistanu bio je nešto manji od 400, a završetak misije ISAF-a u Afganistanu je dočekalo oko 150 hrvatskih vojnika.

Hrvatska će u Afganistanu sudjelovati i u misiji Resolute Support i u 2015. imati stotinjak vojnika koji će savjetima pomagati afganistanskim snagama sigurnosti, najavio je sredinom listopada ministar obrane Ante Kotromanović.

“U izmijenjenoj savezničkoj misiji, afganistanskim snagama sigurnosti pomagat ćemo u savjetodavnoj ulozi”, najavio je.

Najduži rat je pri kraju

Misija ISAFA-a je službeno završena u nedjelju na svečanosti u Kabulu, događaju koji su američki mediji nazvali “formalnim završetkom rata u Afganistanu”.

Službeni završetak rata u Afganistanu povijesni je datum za Sjedinjene Države, ali američki je predsjednik Barack Obama sam rekao da “izazovi ostaju”.

“Najduži rat u američkoj povijesti približio se odgovornu završetku”, rekao je Obama. Izazovi su pred afganistanskim narodom i njegovim snagama sigurnosti koje “i dalje podnose” žrtve u obrani svoje zemlje, rekao je Obama. “Afganistan je i dalje opasno mjesto”, dodao je.

Obama je dužnost američkog predsjednika preuzeo u siječnju 2009. i tada je obećao da će završiti ratove u Afganistanu i Iraku. Zasad je smanjio broj vojnika u objema zemljama sa 180 tisuća na 15 tisuća.

No jačanje sunitskih ekstremista iz Islamske države diljem Iraka usput je i upozorenje uoči američkog izlaska iz Afganistana. Obamini kritičari stalno upozoravaju da SAD ne smije otići jer je talibanski ustanak još snažan.

Posljednji zapovjednik ISAF-a američki general John Campbell je svečanosti u Kabulu u nedjelju pozitivnim ocijenio djelovanje borbene misije stranih vojnika u Afganistanu unatoč i dalje aktivne pobune talibana.

“Zajednički smo izdigli Afganistance iznad mraka i očaja i dali im nadu u budućnost”, rekao je Campbell na svečanosti. “Afganistan ste učinili snažnijim, a naše zemlje sigurnijima”, rekao je, obraćajući se vojnicima u glavnom stožeru ISAF-a.

“Put koji je još pred nama bit će težak, ali ćemo pobijediti. Misijom ‘Resolute support (Odlučna podrška)’ nastavljamo podupirati (Afganistance)”, kazao je američki general.

“Na kraju ove godine završavamo borbenu misiju u Afganistanu i otvaramo novo poglavlje u odnosima s tom zemljom”, poručio je u pisanoj izjavi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. On smatra da je 350 tisuća afganistanskih vojnika spremno preuzeti brigu za sigurnost zemlje u svoje ruke, unatoč primjedbama da nemaju dovoljno opreme, zračne podrške, dovoljno razvijen sanitet i obavještajnu službu.

Jednima je drago, druge je strah

Ostanak stranih snaga u Afganistanu omogućen je potpisom afganistanskog predsjednika Ašrafa Ganija na bilateralni sigurnosni sporazum s Washingtonom i NATO-om. Taj je njegov potez doveo do porasta napada talibana, koji ga koriste kao opravdanje za nastavak nasilja.

Amerikanci su zadržali mogućnosti protuterorističke borbe protiv talibana i al-Kaide i pružanja kopnene i zračne podrške afganistanskim snagama, ali će ljestvica za takvo upletanje biti postavljena vrlo visoko.

Afganistanci su odlazak stranih borbenih snaga iz zemlje dočekali pomiješanih osjećaja. Jednima je drago što će im u zemlji biti manje stranih vojnika, a drugi strahuju da je zemlja i dalje sigurnosno nestabilna i da im još treba vojna pomoć izvana.

“U ovih 13 godina vidjeli smo napredak u našim životima, slobodi govora, demokraciji, boljoj financijskoj situaciji. Ali još uvijek trebamo strane vojnike, sve dok naše ne budu dovoljno jake, dok nam ekonomija na ojača, dok naši čelnici ne osnuju stabilnu vladu”, rekao je 42-godišnji trgovac Gul Muhamed.

I dok afganistanske snage preuzimaju suverenitet, zemlja je bez središnje vlade i tri mjeseca nakon Ganijeve inauguracije, ekonomski rast je na nuli, a broj talibanskih žrtava najviši je od 2008. godine. U zemlji, međutim, raste očekivani životni vijek, neovisni mediji cvjetaju, a u školu ide sedam milijuna djece, od čega su trećina djevojčice. Prije 13 godina to je bilo nezamislivo.

Izvor: narod.hr/h
Photo: fah