(VIDEO) Amerika obilježava osamnaest godina od terorističkih napada: Bježeći od vatrene stihije mnogi su skakali s nebodera, žrtve se broje u tisućama

Foto: GettyImages

U terorističkim napadima 11. rujna 2001. život je izgubilo gotovo 3000 ljudi. Počinili su ih  ekstremisti otetim zrakoplovima. S kapacitetom goriva od približno 91.000 litara putnički zrakoplovi bili su pretvoreni u leteće plamene bombe.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poginulo je svih 19 otmičara, a odgovornost je preuzeo Osama Bin Laden i al Qaeda, što je bio direktan povod SAD-u da započne rat protiv terorizma invazijom na Afganistan, te neizravan za Irak.

Nacionalna tragedija

Tog utorka, u 8:45 h po mjesnom vremenu u New Yorku Boeing 767, let 11 American Airlinesa brzinom od 785 km/h zabija se u sjeverni toranj Svjetskog trgovačkog centra između 94. i 98. kata. U prvim trenucima događaj se doima kao tragična nesreća.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Tragična nesreća” postaje teroristički udar kada se u 9:03 jedan Boeing 767 (let 175 United Airlinesa) zabija u južni toranj brzinom od 950 km/h između 78. i 84. kata. Cijeli SAD shvaća da je postao ciljem terorista i predsjednik George W. Bush naziva događaje “nacionalnom tragedijom”.

Predsjednika se zrakoplovom Air Force One odvodi na sigurno u američku vojnu bazu. Nakon udara počela je evakuacija tornjeva i dolazak spasitelja i vatrogasaca. Svi tuneli i mostovi koji vode u Manhattan zatvoreni su.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dva oteta zrakoplovu udarila su u Svjetski trgovački centar (WTC) na Manhattanu u New Yorku, po jedan u svaki neboder u 17 minuta razlike, ubrzo nakon čega su se oba nebodera srušila. Treći je zrakoplov udario u Pentagon, glavno sjedište Ministarstva obrane SAD-a u općini Arlington, državi Virginiji. Četvrti se zrakoplov srušio u ruralnom dijelu općine Somerset u Pennsylvaniji 130 km istočno od Pittsburga nakon što su putnici pružili otpor otimačima.

Izvještaj Povjerenstva 911 je pokazao da su napadači pretvorili otete zrakoplove u najveće samoubilačke bombe u povijesti te su izvršili najubitačnije napade ikad počinjene protiv Sjedinjenih Američkih Država.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žrtve se broje u tisućama: 265 u četiri zrakoplova, 2.595 uključujući i 343 vatrogasca, 23 njujorška policajaca i još 37 policajaca u WTC-u, i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu. Ukupno je poginulo najmanje 2.985 osoba. Pored WTC nebodera, koji su imali po 110 katova, te pet drugih zgrada, također su bile uništene ili teško oštećene i četiri postaje podzemne željeznice. Na Manhattanu je ukupno bilo oštećeno 25 zgrada. Komunikacijska oprema kao što su radio, televizijski i mobilni predajnici su bili neupotrebljivi zbog rušenja telekomunikacijskog tornja na vrhu nebodera. U Arlingtonu, dio Pentagona bio je teže oštećen udarcem zrakoplova te požarom, pa se jedan dio zgrade ubrzo urušio.

S WTC-a, suočeni s očajnom situacijom prodirućeg vrućeg dima i vatre, oko 200 ljudi je skočilo, palo ili bilo izgurano u smrt s nebodera padajući na ulicu ili obližnje krovove zgrada stotine metara niže.

Također, nekoliko se osoba u neboderima nakon udara zrakoplova pokušalo popeti na krov u nadi da će ih na krovu nebodera spasiti helikopteri, no pomoć nisu našli jer nije postojao plan za takvu mogućnost spašavanja, zbog vrućeg dima i strujanja zraka uokolo krovova. Prema nekim izvorima, zaposlenicima je onemogućen pristup krovu pošto su vrata koja idu na krov bila zaključana iz sigurnosnih razloga. U sjevernom je tornju iznad zone udara bilo zatočeno oko 1.366 osoba te nitko od njih nije preživio. Oko 600 osoba bilo je zatočeno iznad kata koji je pretrpio udar u južnom neboderu (2 WTC). Samo je 18 uspjelo pobjeći na vrijeme prije nego se neboder srušio.

Otmičari četvrtog zrakoplova (United Airlines let 93) namjeravali su udariti u zgradu kongresa SAD-a, Bijelu kuću ili u Camp David. Snimka iz crne kutije je navodno obznanila da su putnici Todd Beamer i Jeremy Glick pokušali preoteti zrakoplov od otmičara koji su onda oborili zrakoplov u neuspješnom pokušaju savladavanja putnika. Kratko nakon toga zrakoplov se srušio u polju nedaleko od Shanksvillea u općini Somerset u Pennsylvaniji u 10:03:11 po lokalnom vremenu. Uhićeni organizator Al-Qaide Khalid Šeik Muhamed je navodno rekao da je let 93 trebao udariti u zgradu Kongresa SAD-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Napadi 11. rujna: majka jednog samoubojice tvrdi da joj je sin živ u Guantanamu

Majka Mohammeda Atte, jednog od glavnih počinitelja samoubilačkih napada 11. rujna, tvrdi da joj je sin još uvijek živ i da ga Sjedinjene Države drže zatočenog u Guantanamu.

“On je živ i šaljem mu ovu poruku. Vjerujem da se nalazi u Guantanamu. Moj sine, želim te vidjeti prije nego što umrem. Imam 74 godine i živim u nadi da si preživio. Znam da nikada nisi učinio nikakvo zlo i da nikada ne bi mogao učiniti ono za što te optužuju”, kazala je Bothaina Mohamed Mustafa Sheraqi.

Egipćanin Mohammad Atta zaletio se s prvim otetim zrakoplovom, Boeingom 767 American Airlinesa, u sjeverni toranj Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku.

Sjedinjene Države “skrivaju istinu. Oni su planirali taj napad kako bi proširili ideju da je islam terorizam. Izabrali su ljude koji imaju putovnice kako bi ih optužili, a istodobno i naše zemlje i podijelili ih”, tvrdi.

Atta, rođen 1968. u Kairu, studirao je na Tehničkom sveučilištu u Hamburgu. Njegova obitelj uporno niječe da je on bio jedan od počinitelja napada i tvrdi da je još živ. Njegov otac, Mohammed el-Amir Atta, odvjetnik koji je umro 2008., odbacuje svaku pomisao da bi njegov sin mogao biti upleten u te napade i čak tvrdi da ga je nazvao telefonom s nedefiniranog mjesta dan nakon napada.

Na trgu na mjestu srušenih ‘Blizanaca’ na Manhattanu, ispred muzeja posvećenog napadima na New York i Washington, okupit će se mnoštvo odati počast žrtvama.

Postaja podzemne željeznice uništena u napadima, otvorena je tek prošle godine, 17 godina nakon tragedije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.