Nakon što je Joe Biden prije dva tjedna dopustio Zelenskome da koristi američke rakete dugog dometa, Ukrajina je nedugo zatim pokrenula napad na rusku regiju Brjansk. Napali su sa šest raketa dugog dometa američke proizvodnje ATACMS. Sličnu odluku donijela je i Velika Britanija, čije rakete su također korištene u napadu na Rusiju. Nakon napada Ukrajine, Moskva je snizila prag za korištenje nuklearnog oružja. Ispalila je projektil (“Oreshnik”) sposoban nositi nuklearnu bojevu glavu na Ukrajinu. Ovaj ruski napad na Zapadu je izazvao paniku.
Putin je izjavio da je ovaj napad bez presedana, izravan odgovor na korištenje projektila američke i britanske proizvodnje od strane Ukrajine za napade duboko na ruskom teritoriju. Upozorio je i da bi vojne infrastrukture zapadnih zemalja koje Ukrajini omogućuju korištenje njihovog oružja za napade na Rusiju mogle postati mete.
Putin je najprije izmijenio nuklearnu doktrinu u kojoj se od sada svaki konvencionalni napad na Rusiju uz pomoć nuklearne sile može se smatrati zajedničkim napadom na Rusiju. Ova činjenica, naime, nije shvaćena dovoljno ozbiljno od strane Zapada. No nakon napada na Ukrajinu projektilom Oreshnik, ruske prijetnje su se prestale shvaćati kao ”zveckanje oružjem”, a ruski nuklearni arsenal ponovno je došao pod povećalo.
>Rusija žestoko napada Ukrajinu različitim raketama, uključujući i interkontinentalnim
Koliki je ruski nuklearni arsenal?
Rusija posjeduje više nuklearnih bojevih glava od bilo koje druge zemlje. Procjena je da posjeduje 5.580 bojevih glava, što čini 47% svjetskih zaliha, prema podacima Federacije američkih znanstvenika (FAS).
No, od tih bojevih glava samo je oko 1.710 raspoređeno, što je tek nešto više od 1.670 raspoređenih u SAD-u.
Obje nacije posjeduju dovoljno nuklearne moći da mogu međusobno uništiti jedna drugu nekoliko puta. Imaju znatno više atomskih bojevih glava od preostalih sedam nuklearnih zemalja svijeta: Kine, Francuske, Indije, Izraela, Sjeverne Koreje, Pakistana i Ujedinjenog Kraljevstva.
Od raspoređenog ruskog nuklearnog oružja, procjenjuje se da se oko 870 nalazi na kopnenim balističkim projektilima. 640 se nalazi na balističkim projektilima lansiranim s podmornica, a potencijalno 200 u bazama teških bombardera.
Prema podacima FAS-a, nema znakova da Rusija značajno povećava svoj nuklearni arsenal, ali upozoravaju na mogući porast u budućnosti. Za to vrijeme Rusija zamjenjuje projektile s jednom bojevom glavom onima koji mogu nositi više bojevih glava. Također postupno modernizira svoj nuklearni arsenal.
>Kako bi rakete dugog dometa mogle izravno utjecati na rat u Ukrajini?
Što bi moglo izazvati ruski nuklearni odgovor?
Prijašnja doktrina iz 2020. navodila je da se nuklearno oružje može koristiti kao odgovor na napad nuklearnim ili drugim oružjem za masovno uništenje “kada je ugrožen sam opstanak države.”
Sada su se uvjeti za pokretanje nuklearnog odgovora promijenili na tri ključna načina:
1. Rusija će razmotriti korištenje nuklearnog oružja u slučaju napada na svoj teritorij konvencionalnim oružjem, poput krstarećih projektila, dronova i taktičkih zrakoplova.
2. Također bi mogla pokrenuti nuklearni napad kao odgovor na agresiju nenuklearne države koja djeluje “uz sudjelovanje ili podršku nuklearne države”, kao što je slučaj s Ukrajinom.
3. Moskva će primijeniti iste uvjete i na napad na teritorij Bjelorusije, u dogovoru s predsjednikom Lukašenkom.
>Ukrajina gađala Rusiju američkim raketama, Putin izmijenio rusku nuklearnu doktrinu
Postoji li rastuća nuklearna prijetnja?
Veličina svjetskih nuklearnih zaliha brzo se smanjila nakon hladnoratovskog detanta. Kada su zalihe dosegnule vrhunac tijekom 1960-ih i 1970-ih godina, SSSR je imao oko 40.000 bojevih glava, a SAD oko 30.000.
Međutim, FAS upozorava da, iako je ukupan broj nuklearnih bojevih glava i dalje u padu, broj operativnih bojevih glava ponovno raste. Sve više zemalja također unapređuje svoje projektile kako bi mogli nositi više bojevih glava.
“U gotovo svim državama koje posjeduju nuklearno oružje postoje ili planovi ili značajni napori za povećanje nuklearnih snaga,” izjavio je Hans M. Kristensen, direktor Projekta za nuklearne informacije pri Federaciji američkih znanstvenika (FAS), u lipnju ove godine.
>Trumpov tim oštro kritizira Bidena: Dva mjeseca prije odlaska eskalirao je rat u Ukrajini
Reagira li Zapad?
Kada je Putin prije desetak dana odobrio ažurirani nuklearni protokol, mnogi zapadni čelnici to nisu shvatili nimalo ozbiljno. Kazali su pak, kako je riječ o “zveckanju oružjem”.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock izjavila je da se Njemačka i njezini partneri “neće zastrašiti”. Putina je optužila za “igranje s našim strahom.”
No, nakon što je Rusija upotrijebila hipersonični balistički projektil sposoban nositi nuklearnu bojevu glavu u napadu na Dnipro, europski su čelnici podigli uzbunu.
“Posljednjih nekoliko desetaka sati pokazalo je da je prijetnja ozbiljna i stvarna kada je riječ o globalnom sukobu,” izjavio je poljski premijer Donald Tusk nedugo nakon napada.
Prema nizozemskim medijima, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte otišao je na Floridu kako bi hitno razgovarao o najnovijoj eskalaciji s izabranim predsjednikom Donaldom Trumpom.
NATO i Ukrajina održat će izvanredni sastanak u Bruxellesu sljedećeg utorka kako bi raspravili situaciju i mogući saveznički odgovor, prema izvorima Euronewsa.
>Zelenski nagovijestio: Rat bi se mogao završiti sljedeće godine
Tekst se nastavlja ispod oglasa
