Vrček: Slave Amerikanci i Kanađani – više nema insekticida!

energija
Foto: pharma.unizg.hr

Poznati i zloglasni insekticidi, poput lindana i endoslufana, nestali su iz atmosfere iznad Velikih jezera. Kanađani i Amerikanci slave tu vijest jer su godinama bili izloženi i ugroženi štetnim djelovanjem tih agrokemikalija. Gotovo četvrt stoljeća američki i kanadski znanstvenici prate sudbinu mnogih insekticida u zraku, a ove su godine profesori sa sveučilišta u Indijani objavili rezultate o eliminaciji insekticida u zračnom prostoru Chicaga, Detroita, Toronta… (Environ. Sci Technol. 2023, 57, 2199), piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mlađa braća DDT-a

Anemija, srčanožilni i neurološki poremećaji u ljudi bili su zdravstvena cijena zaštite poljoprivrednih usjeva. Lindan, njegovi derivati i endosulfan pripadaju skupini endokrinih disruptora, odnosno hormonskih otrova, teško se razgrađuju u okolišu pa se nakupljaju, onečišćuju podzemne i površinske vode, zrak i ljudska tijela. To su organoklorni spojevi – mlađa braća razvikanoga DDT-a.

Stockholmska zabrana

Razlog nestanka triju postojanih onečišćivala vrlo je jednostavan: lindan, njegovi derivati i endosulfan zabranjeni su prije 10, 15 odnosno 20 godina. Stockholmskom konvencijom o postojanim organskim onečišćivačima iz 2004. godine zabranjena je globalna proizvodnja i uporaba tih agrokemikalija pa je, eto, bilo potrebno koje desetljeće za prvu dobru vijest.

Ovaj primjer ohrabruje jer pokazuje da se pravodobnom i ispravnom regulacijom kemikalija na tržištu može umanjiti ili spriječiti izloženost ljudi pesticidima, prehrambenim ili plastičnim aditivima, ispušnim plinovima spalionica, hormonskim otrovima…

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Učinak skakavca

Loša je vijest pak što u zraku i dalje lebde mnogi drugi pesticidi, uključujući DDT, heksaklorobenzen, klordan… Neke su kemikalije jednostavno otpornije na biološku ili (foto)kemijsku razgradnju, pa se dulje zadržavaju u atmosferi, u vodi i u tlu. Mnoga su poljoprivredna zemljišta doslovno natopljena arsenalom pesticida, a kada se tlo ljeti zagrije, dio pesticida hlapi i zračnim se strujama nakuplja u hladnijim područjima. To se zove učinak skakavca, kakav je pogodio i Velika jezera na graničnom području Sjedinjenih Država i Kanade.

Druga loša vijest

Lindan se, ipak, i dalje upotrebljava – što je druga loša vijest, ali »samo« u farmaceutske svrhe. Iako se više ne upotrebljava u zaštiti bilja na poljima, neki ljudi još primjenjuju lindan kao sredstvo protiv ušiju. O njegovu toksičnom profilu najbolje govori tragedija koja se dogodila prije petnaestak godinu u Neumu, kada je baka, iz neznanja, otrovala svoje unuke popularnim gamacidom. Jedno je desetogodišnje dijete umrlo.

Kemijski napad

Američki znanstvenici tvrde da će za pet godina koncentracija lindana i endosulfana biti ispod razine koju je moguće mjeriti modernim analitičkim instrumentima. No uvijek postoji opasnost i vjerojatnost da će se prazan prostor popuniti novim i novim pesticidima. Novi pesticid, jasno, ne podrazumijeva manju toksičnost. Agrokemijska industrija, poput Bayera ili Pioneera, velik dio poslova i zarade temelji upravo na kemijskom ratu protiv nametnika i korova. Poljoprivreda koja se temelji na monokulturama i plantažama nije moguća bez masovne uporabe kemikalija, a prijetnje populacijskom bombom samo pojačavaju »kemijske napade« na polja i oranice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.