#na današnji dan
17. ožujka 1914. umro A. G. Matoš – metaforično ‘slikao’ domovinu kao ženu
„Obješena” Hrvatska u 1909. istodobno je seljanka (ima „ladanjski skut”) i građanka s prisnim licem pjesnikove „mame” i očima „neke krasne dame”.
17. ožujka 1967. – Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Iako su mnogi potpisnici „Deklaracije“ smijenjeni sa svojih radnih mjesta, prisiljeni na ostavke, opozvani, žigosani kao neprijatelji, maltretirani samo su trojica potpisnika, od njih nekoliko stotina, povukla svoje potpise.
17. ožujka 2002. umrla Ljubica Štefan – ‘Istinom i činjenicama za Hrvatsku’
Sve to još je uvijek vrlo aktualno i danas, posebice svetost Stepinca za koju se Ljubica posebno zalagala.
Sveti Patrik – simbol ‘ekumenizma’
Dan svetog Patrika nacionalni je praznik u Irskoj, slavi se diljem planete i danas je vjerojatno u svijetu najpoznatiji blagdan jednog katoličkog sveca (uz blagdane sv. Nikole i sv. Valentina).
16. ožujka 1560. Bitka kod Žirovice – Hrvati pod vodstvom Šubić Zrinskoga i Lenkovića...
Juraj Lenković je 1578. postao senjski kapetan.
16. ožujka 1945. rođen Gojko Šušak – ratni ministar obrane
Jedan je od najbližih suradnika predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je dao velik doprinos u ustrojavanju, jačanju i ratnim operacijama Hrvatske vojske i stvaranju neovisne države Hrvatske.
Sveti Hilarije i Tacijan – svojim molitvama pridonijeli rušenju poganskih hramova i idola
Njihovo štovanje prošireno je po sjeveroistočnoj Italiji, ali i u našoj Istri.
15. ožujka 1929. rođen Nijaz Batlak – general-bojnik HV-a
Sredinom ožujka 1992. godine promaknut je u čin general-bojnika HV-a, u kojem je i umirovljen
Sveti Longin – tri osobe ujedinjene u jednoj
Tako je kršćanska tradicija, izgleda, ujedinila u jednoj osobi tri različite osobe: vojnika koje je probo Kristove grudi, stotnika, koji je bio prisutan kod Isusove smrti i stotnika koji je zapovijedao stražom na Kristovu grobu.
14. ožujka 1997. Siniša Glavašević – pokopan uz kolegu i prijatelja Branimira Polovinu
Iako je bio po nacionalnosti Srbin, srbijanski agresor nije mogao oprostiti Branimiru Polovini hrvatsko domoljublje i nesebičnu žrtvu za ljude i državu u kojoj je živio.