26. travnja blaženi Jakov iz Zadra – tko je veliki Hrvat koji bi mogao biti proglašen svetim?

Blaženi Jakov Zadranin, „naše gore list“, znan i kao Jakov Varingez, Jakov Ilirac, Jakov Slaven, Jakov Dalmatinac i Jakov iz Bitteta, sve su to imena koje je nosio veliki Hrvat iz Zadra i blaženik Katoličke Crkve.

Rimokatolički blaženik i franjevac, rodio se u Zadru oko 1400, a svi se životopisci slažu da je bio hrvatskoga roda. Mladi sin Leonarda i Beatrice Varingez ili Varindjec, s nepunih dvadeset godina stupio je u samostanu svetog Franje u Zadru kao brat pomoćnik, a kad je njegov provincijal pošao 1438. na generalni kapitul franjevačkog reda u Italiju, Jakov ga je pratio, tvrde stari zapisi sačuvani do danas, piše antenazadar.hr

U njima stoji i kako je od tada ostao u franjevačkoj provinciji svetog Nikole biskupa, sa sjedištem u Bariju, glavnom gradu Apulije, a djelovao je u raznim apulijskim samostanima (Cassano delle Murge, Conversano, Bari), pri čemu je oko 40 godina proveo u gradiću Bitettu, kao redovnik žarke molitve, izuzetno marljiv u svagdašnjim poslovima, kao kuhar, sakupljač milostinje, vrtlar, vratar i sakristan.

U vrijeme pošasti kuge u Bittetu, 1483. godine , iskazao je naročitu ljubav i požrtvovnost prema zaraženim bolesnicima. Bio je veliki štovatelj Majke Božje, naročito pobožan u razmatranju Kristove muke, predan dugotrajnoj molitvi, kontemplaciji i strogoj pokori. Često je padao u ekstaze i bio, navodi se, „obdaren karizmom čudesa, levitacije i proroštva“, a naročitu pažnju i pomoć pružao je nevoljnoj djeci i mladima.

Vjernički puk već ga je već za života, a posebno nakon smrti, smatrao svetim. O njegovim brojnim čudima već stoljećima kruže priče. Iskazivali su mu štovanje i zazivali za zagovor u molitvama, a u Bitettu mu je sagrađena crkva, u kojoj se čuva njegovo neraspadnuto tijelo. Papa Klement XI. proglasio ga je 1700. blaženim, a papa Benedikt XVI. potpisao je 19. prosinca 2009. dekret o junačkom stupnju kršćanskih kreposti za blaženog Jakova Zadranina.

Njegovo proglašenje svetim očekuje se čim se utvrdi još jedno Božje čudo izmoljeno njegovim zagovorom. Nebeski zaštitnik je Bitteta, a naročito se štuje u rodnoj zadarskoj nadbiskupiji. Također i diljem hrvatskih krajeva jer ga opravdano smatramo i hrvatskim blaženikom.

Prije točno 31 godine, vjernici Bitteta donijeli su 1989. u Zadar njegovu sliku i relikvije, a godinu dana iza 1990. završen je dijacezanski postupak za njegovu kanonizaciju i spisi su predani Kongregaciji za proglašenje svetih u Vatikanu.

Izvor: narod.hr/antenazadar.hr