Do danas je smrtna kazna ukinuta u otprilike polovici svjetskih država. Pogledajmo kako i gdje je taj proces započeo.
Na današnji dan 1786. po prvi put je u europskoj povijesti jedna država trajno ukinula smrtnu kaznu kao oblik kažnjavanja. Ta država bila je katolička Toskana (danas Italija), s glavnim gradom Firencom. Toskana je u to doba bila monarhija kojoj je na čelu bio Leopold Habsburški, sin carice Marije Terezije.
Leopold je vladao Toskanom s titulom velikog vojvode (Granduca di Toscana), a bio je brat poznatog cara reformatora Josipa II. Nakon što mu je brat umro bez djece, Leopold je naslijedio prijestolje i sam postao carem, pa i hrvatskim vladarom. Sve navedene osobe – Marija Terezija, Leopold i Josip – pojavljuju se, dakako, u popularnim romanima Marije Jurić Zagorke.
Bilo je to doba tzv. “prosvijećenog apsolutizma”. To je oblik vlasti u kojem vladar ima neograničenu moć, no istodobno se brine za unaprjeđenje države, provođenje reformi i dobrobit državljana. Carica Marija Terezija i njeni sinovi Josip (stariji) i Leopold (mlađi), mogu se uvrstiti u prosvijećene vladare. Leopoldova vladavina u Toskani donijela je reforme toj državi, a jedan je od naprednih primjera i ukidanje smrtne kazne.
Veliki vojvoda Leopold na današnji je dan ne samo ukinuo smrtnu kaznu, nego je naredio i uništenje svih sredstava za smaknuće u Toskani. Treba primijetiti da je to bilo čak tri godine prije početka Francuske revolucije, koja se smatrala naprednom, no zapravo je smrtnu kaznu vrlo obilno koristila.
Međunarodne udruge koje se bore za ukidanje smrtne kazne u svijetu, uzele su današnji dan za najvažniji datum obilježavanja svog aktivizma. Podsjetimo, otprilike je samo polovina država u svijetu do sada ukinula smrtnu kaznu.
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.