Velike su zasluge pape Pija IX. za Crkvu u Hrvata. Uz zalaganje hrvatskog bana Josipa Jelačića uzvisio je 1852. zagrebačku biskupiju na rang metropolije i nadbiskupije, a zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika imenovao je 1856. kardinalom. Kardinalom je 1877. proglasio i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Mihalovića.
U svibnju 1827. papa Leon XIII. imenovao ga je nadbiskupom Spoleta (Umbrija), papa Grgur XVI. postavio ga je 1832. za nadbiskupa Imole (Romagna), a 1839. imenovao ga je kardinalom. Grgur XVI. umro je 1846. i kardinal Mastai Ferretti izabran je za novog papu. Uzeo je ime Pio IX, a njegov izbor izazvao je veliko iznenađenje jer su pretežno konzervativni kardinali izabrali kandidata poznatog po liberalnim stajalištima.
Odmah po stupanju na papinsko prijestolje Pio IX. pomilovao je više od tisuću zatvorenika i zajamčio slobodu prognanicima. Osnovao je civilnu vladu i stavio je pod nadzor parlamentarne skupštine, te zatražio od svojih ministara da reformiraju građansko pravo, kazneni sustav i javno obrazovanje. Odjek njegovih mjera bio je velik u Europi i svijetu, a posebno u Italiji, koja je glasno klicala „liberalnom papi“.
Sve se naglo promijenilo kada se Pio IX. nije htio svrstati na bilo čiju stranu u ratu između kralja Karla Alberta Savojskog i Austro-Ugarske. Nakon revolucije 1848, pred kojom je pobjegao u Gaetu (provincija Latina, Lazio), zauzeo je konzervativno stajalište. Uz pomoć francuske vojske ponovno je 1850. osvojio Rim i Papinsku Državu.
Velike su zasluge Pija IX. za Crkvu u Hrvata. Uz zalaganje hrvatskog bana Josipa Jelačića uzvisio je 1852. zagrebačku biskupiju na rang metropolije i nadbiskupije, a zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika imenovao je 1856. kardinalom. Kardinalom je 1877. proglasio i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Mihalovića. Proglasio je 8. prosinca 1854. dogmu o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije, a u teškim političkim previranjima otvorio je 8. prosinca 1869. I. vatikanski sabor. Svojim mudrim savjetima pomogao je svetom Ivanu Boscu utemeljiti salezijansku družbu, tako da je zaslužio naziv „Don Boscov papa“.
Giuseppe Garibaldi osvojio je 1870. s pijemontskom vojskom čitavu državu i Rim, a Papinsku Državu priključio je Italiji. Papa je odbio ponuđeni „Zakon o jamstvima“ i proglasio se „vatikanskim zatočenikom“. Pontifikat Pija IX. činio se na prvi pogled poraznim zbog nestanka Papinske Države, ali je znatno ojačao duhovni autoritet pape. Smatrajući se zatočenikom, više nikada nije napustio Vatikan, a njegovo dobrovoljno zatočeništvo donijelo mu je opće simpatije izvan Italije i pridonijelo ugledu Svete Stolice. Sukobio se s Njemačkom zbog progona katolika (Kulturkampf). Uveo je crkvenu hijerarhiju u Englesku i Nizozemsku, osnovao 29 novih nadbiskupija i 132 biskupije, proglasio 123 kardinala. Zauzimao se za širenje misija u Africi i Aziji, a zaslužan je i za jačanje pobožnosti prema Srcu Isusovom i marijanskih pobožnosti.
Izvor: narod.hr
