Kusić: Hrvatska je mediteranska zemlja što je i obilježilo njezin kulturni identitet kroz povijest

Predstavljanjem knjige “Zbornik o životu i radu nadbiskupa Frane Franića u službi Crkve i naroda” o kojoj je, među ostalima govorio i splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, otvorena je u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Splitu 26. Knjiga Mediterana.

Manifestaciju, koja će trajati od danas do 27. rujna, organizirao je Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Književni krug Split, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Institut za povijest umjetnosti-Centar Cvito Fisković Split.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić na otvorenju je podsjetio da je Hrvatska mediteranska zemlja što je i obilježilo njezin kulturni identitet kroz povijest.

“Knjiga Mediterana važna je manifestacija koju su osnovali entuzijasti što je jako rijetko”, rekao je akademik Kusić i ocijenio da je to golemi uspjeh Splita i Književnoga kruga posebno. Dodao je kako je doista impresivno kada se vidi opis izlagača kroz povijest, kao i važnost skupova i kapitalnih djela koja su izdali. Predsjednik HAZU smatra kako je osobito važno što se ove godine u sklopu 26. Knjige Mediteran održavaju i međunarodni skupovi na kojima se s našom baštinom upoznaju gosti iz inozemstva.

Posebice je istaknuo činjenicu da je, ulaskom u EU, Hrvatska jedina od od svih slavenskih zemalja u EU donijela mediteransku kulturu i latinsku tradiciju. S tim u vezi, spomenuo je akademika Nenada Cambija koji je, rekao je Kusić, “svojom sposobnošću uspio okupiti književnike, povjesničare umjetnosti, filozofe, arheologe, te stručnjake za kiparstvo i slikarstvo, a sve to pozicioniralo je Split kao jedan od važnih kulturnih središta Hrvatske”.

U kratkome pozdravnom govoru domaćin Knjige Mediterana akademik Nenad Cambi izrazio je nadu da će ta manifestacija, usprkos financijskim problemima, biti kvalitetna i uspješna. Rekao je da je HAZU prvi put pokrovitelj Knjige Mediterana u sklopu koje će se pak održati tri znanstvena skupa o dvije značajne obljetnice i jedan vezan za projekat proučavanja odraza hrvatske književnosti u svijetu.

“Prvi takav skup je o Jerolimu Kavanjinu, vrlo značajnom hrvatskome književniku, a vrlo važan skup bit će o vratnicama splitske katedrale majstora Andrije Buvine i time će, prvi put uopće na nekome znanstvenom skupu, biti razmatrano Buvinino djelo staro 800 godina”, istaknuo je akademik Cambi.

Akademik Mislav Ježić pročitao je svoj esej “Svijet u zrcalu Mediterana”, a nakon toga predstavljen je i zbornik Lucije Artorije “Kast i legenda o kralju Arturu”.

U sklopu ovogodišnje Knjige Mediterana bit će predstavljeno nekoliko knjiga i časopisa te organizirana tri znanstvena skupa. Znanstveni skup u povodu 300. obljetnice smrti književnika Jerolima Kavanjina održat će se u ponedjeljak, a u utorak i srijedu međunarodni znanstveni skup povodom 800. godišnjice vratnica Andrije Buvine u splitskoj katedrali.

Na programu 26. Knjige Mediterana u petak i subotu bit će 17. međunarodni znanstveni skup “Komparativna povijest hrvatske književnosti s temom Poema u hrvatskoj književnosti: problem kontinuiteta”. Posljednjeg dana manifestacije, 27. rujna, bit će predstavljena knjiga “Ogled zapažanja o otocima Cresu i Lošinju” Alberta Fortisa, a navečer istoga dana bit će dodjela nagrada Dana hrvatske knjige Društva hrvatskih književnika (DHK).

Izvor: Narod.hr/h
Photo: narod.hr