Po njemu su nazvane Kalistove katakombe (Via Appia u Rimu). Zaštitnik je grobara i grobljanskih radnika.
Današnji sveti zaštitnik je Kalist I. (latinski Callixtus ili Callistus), papa i mučenik. Rođen kao rob oko 155., lažno je optužen zbog navodne krađe i nepravedno osuđen na rad u rudniku kositra na Sardiniji. Otkupljen i oslobođen, postavljen je od pape Zefirina za nadzornika kršćanskih grobalja u Rimu. Arhiđakon Rimske crkve, papin savjetnik i prijatelj, za papu je izabran nakon Zefirinove smrti, oko godine 217. Protivnici, među njima i protupapa Hipolit, napadali su ga kao heretika zbog njegove blagosti i milosrđa jer je dopuštao pričest pokornicima i grešnicima koji su se pokajali i jer je proglasio da razlike u imovnom stanju nisu zapreka za ženidbu.
Hrabar i dalekovidan papa, s nepogrešivim osjećajem za pravovjernost, došao je na taj način u sukob s rimskim građanskim pravom, ali je objasnio da je u predmetima koje se tiču Crkve, crkveno pravo jače od građanskog. Osudio je sabelijanizam ili modalizam, nauku po kojoj Isus Krist i Bog Otac nisu različite osobe, nego dva aspekta ili službe iste osobe (prema raskolniku Sabeliju tri osobe Trojstva postoje samo u Božjem odnosu prema čovjeku, ali ne i u objektivnoj stvarnosti). Šesnaesti papa, umro je po svemu sudeći mučeničkom smrću oko godine 222. Prema legendi bačen je u bunar s mlinskim kamenom oko vrata. Rimski kalendar iz 354. naziva ga mučenikom.
Po njemu su nazvane Kalistove katakombe (Via Appia u Rimu). Zaštitnik je grobara i grobljanskih radnika.
*Kalistove katakombe jesu najuzvišenije i najglasovitije rimske katakombe. Smještene su na drugoj milji Apijske ceste, duž koje se nalaze i druga starokršćanska groblja, samo nekoliko koraka od glasovite crkvice Domine quo vadis. Dobile su ime po papi Kalistu i među najvažnijim su grobljima podzemnog Rima: ta važnost ne proizlazi samo zbog kršćanskih mučenika koji su tu pokopani već i zbog ikonografskih i epigrafskih spomenika koji se u njima i danas nalaze. Protežu se na četiri etaže ili kata (četvrti je u odnosu na druga tri znatno ograničen), dosežu dužinu od gotovo 20 kilometara i broje oko pola milijuna grobnica.
Katakombe su, uistinu, bogata pismohrana rane Crkve. Po njima se može hodati satima, zagledavati i promišljati satima. O njima se mogu ispisati brojne stranice. Ali sve to neće biti dostatno da se sagleda, ispiše ili spomene cijelo Vjerovanje, što ga one sadržavaju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.