Gradsko kazalište Trešnja vraća se klasičnim vrijednostima

Zagrebačko Gradsko kazalište Trešnja sezonu nastavlja u petak 14. studenoga premijerom predstave “Pepeljuga” u režiji Jakova Sedlara, kojom nova ravnateljica Višnja Babić najavljuje povratak tog kazališta “klasičnim vrijednostima”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Trešnja je građena da bude klasično kazalište za djecu. Godinama smo svoju publiku učili da je Crvenkapica – Crvenkapica, a naš je repertoar obuhvaćao i bajke, povijesne komade, mjuzikle, čak smo imali i večernju scenu za odraslu publiku”, kazala je Babić za Hinu.

No, s vremenom se ta estetika izgubila te se počelo eksperimentirati pri čemu se zadiranjem u samu priču donekle izgubio dodir s izvornim tekstovima, napomenula je.

Eksperiment kao takav u kazalištu smatra dobrodošlim, “ali ne u Trešnji”, dodaje. Eksperimentiranje i modernizacija nisu istoznačnice – tekst je moguće modernizirati i bez mijenjanja njegova smisla, a suprotnost eksperimentu ne mora nužno biti staromodnost, dosada i pridržavanje starih praksi, smatra Babić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kazalište ima misiju odgajanja buduće kazališne publike, pružanja umjetničkog doživljaja vizualnim predočavanjem djeci priča koje im roditelji čitaju prije spavanja i koje poslije i sama čitaju, a “Trešnjina je uloga da djeci pokaže one svjetove koji čitajući nastaju u njihovim glavama, zadržavajući pritom ponešto od čarolije njihove mašte”, dodaje Babić, koja je stalna članica ansambla od 1986.

Nova sezona kao početak novog doba

Trešnja godišnje postavi u prosjeku četiri premijerna naslova, uz niz starih uspješnica koje se ne skidaju s repertoara. “Pepeljuga”, koju postavlja Sedlar, prva je predstava iz programa nove ravnateljice, a do kraja kalendarske godine na rasporedu je i premijera predstave “Anđeli imaju krila, zar ne?” Lade Martinac Kralj u petak 5. prosinca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Suradnja sa Sedlarom rezultat je dugogodišnjega prijateljstva i zajedničke namjere da se okupljanjem vrhunskih stručnjaka koji posjeduju znanje, vještine i maštu potrebne da se s malim sredstvima “ni iz čega napravi nešto” i kazalište postavi na nove temelje, rekla je Babić.

Koreografkinja je Almira Osmanović, Dinka Jeričević je scenografkinja, kostime je napravila Ika Škomrlj, a autor glazbe je Đelo Jusić.

U glavnim ulogama zaigrat će mlade glumačke snage Karla Brbić kao Pepeljuga i Jure Radnić kao Princ, te glumci Trešnjinog ansambla Krunoslav Klabučar, Vanda Vujanić Šušnjar, Daria Knez Rukavina, Marijana Mikulić, Hrvoje Barišić, Tena Jeić Gajski i Ranko Stojić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Trešnja je nekad bila poznata po praizvedbama domaćih dramskih djela pa je povratak dramatizaciji djela hrvatskih autora i poticanje stvaralaštva domaćih dramskih pisaca jedan od prioriteta mandata nove ravnateljice.

Prvi korak u tome smjeru bit će predstava “Anđeli imaju krila, zar ne?” Lade Martinac Kralj, biografska priča o životu Johna Pierpointa Morgana, autora popularne božićne pjesme “Zvončići”. Predstava je u Trešnji prvi put postavljena prije 15-tak godina, a opisuje autorov život kroz niz situacija, od trenutka kada sretne anđela do trenutka kada napiše “Zvončiće”.

Predstavu, kao i tada, režira Ladislav Vindakijević, a izvodit će ju glumci Trešnjinog ansambla Ivana Bakarić, Hrvoje Barišić, Sanja Hrenar, Tena Jeić Gajski, Tvrtko Jurić, Krunoslav Klabučar, Marijana Mikulić i Tony Šestan.

Vindakijević je i oblikovatelj rasvjete te s Ivanom Duićem potpisuje i scenografiju. Autor glazbe je Elvis Stanić, kostimografkinja Danica Dedijer, a koreografkinja Đurđica Kunej.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smatrajući da je kazališni plakat poseban vid likovne umjetnosti koji je nužno vezan uz kazalište, dokument koji ostaje za vječnost i koji ne smiju raditi amateri, Babić je vizualni identitet plakata za “Pepeljugu” povjerila istaknutom likovnom umjetniku Borisu Bućanu, dok je onaj za “Anđele” napravio poznati ilustrator i karikaturist Joško Marušić.

Trešnja već godinama vodi dramske i plesne radionice koje pohađa dvjestotinjak djece raznih dobnih skupina. Babić ističe da ima vrlo ambiciozan plan kojim bi se to kazalište kroz razne programe profiliralo i kao kulturni centar za djecu.

Njezin je plan da osim predstava i radionica u redovan kazališni program uvrsti izložbe kazališnih plakata, nacrta scenografija, kazališnih kostima, knjiga za djecu, crteža koje djeca šalju nakon pogledane predstave, a najavljuje i radionice vezane uz “vrlo važan kazališni segment” – kazališne zanate “koji polako odumiru”.

“Kazališni majstori stvaraju spoj između kazališne funkcionalnosti i vizualnog identiteta predstave. Namjera nam je kroz te radionice djeci predstaviti čitav niz kazališnih zanimanja nužnih i važnih za funkcioniranje kazališta”, istaknula je Babić.

Prioritet – vraćanje dugova

Jedan od načina da se njezina vizija ostvari je povlačenje sredstava iz europskih fondova, kazala je. No, kako bi osigurala normalno poslovanje kazališta, najprije mora sanirati prispjela dugovanja – prema suradnicima, dobavljačima i u vidu materijalnih troškova – zaostala još iz 2013., a koja dosežu do milijun kuna.

Iako je postojanje nenamirenih financijskih obveza nije iznenadilo nakon preuzimanja kazališta, ističe kako nije očekivala da će iznos biti toliki. Za zatečenu situaciju zasad ne želi nikoga prozivati, a vjeruje da je riječ o klasičnom slučaju “nemogućnosti navikavanja na to da više nemaš i ne možeš, nakon što si se navikao da imaš i možeš”.

Velike troškove Babić izdvaja i za nužnu obnovu zgrade u koju je kazalište uselilo 1999. nakon desetogodišnjeg podstanarstva u ondašnjem Društvenom domu Trešnjevka, današnjem Centru za kulturu. Procjene dosežu i do 800 tisuća kuna, kazala je, a za neke segmente – primjerice gradnju toaleta za invalide – sredstva namjerava pronaći u specifičnim EU fondovima.

Kazalište osnovano 1954., većim se dijelom financira iz gradskog proračuna, a manjim iz vlastitih prihoda. Pred njime i njegovih 58 zaposlenih – od čega je 19 glumaca dok ostatak čine ostale službe – razdoblje je u kojemu se mora “štedjeti, zarađivati i vraćati” kako bi se u iduću godinu ušlo sa što manje dugova, te kako bi se stvorili uvjeti da se posveti svome rastu i razvoju, kazala je Babić.

“Na kraju puta, vidim ovo kazalište kao predivno mjesto, gdje će sretni i zadovoljni biti i oni koji tu rade i oni koji ovamo dolaze”, poručila je nova ravnateljica, istaknuvši kako taj cilj nije samo pitanje novaca, već i ideja, entuzijazma, mašte i posla, kojih “kazalištu ne manjka”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.