U Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u četvrtak je predstavljen novouspostavljeni Katastar speleoloških objekata gdje je dosad upisano oko 1200 špilja i jama, a dugoročni cilj je obuhvatiti više od 9000 istraženih speleoloških objekata u Hrvatskoj.
Katastar je uspostavljen kroz trogodišnji projekt pod nazivom “Unaprjeđenje kvalitete podataka i prostornih podloga te tehničke infrastrukture Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP) uključujući razvoj i integraciju speleološkog katastra RH za potrebe učinkovite provedbe Natura 2000 u Hrvatskoj”.
Projekt je vrijedan četiri milijuna kuna, od čega je tri milijuna kuna sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Provodila ga je Hrvatska agencija za okoliš i prirodu.
Direktor Fonda Dubravko Ponoš istaknuo je važnost uspostavljanja informacijskog sustava u području zaštite prirode.
“Katastar je od iznimne važnosti za zaštitu podzemnih objekata i sustava, posebno iz razloga jer su to staništa rijetkih i endemskih vrsta, koja su na žalost često ugrožena nekom vrstom otpada. Stoga su za učinkovito upravljanje područjima ekološke mreže u Hrvatskoj, neophodni precizni, validirani, strukturirani i lako dostupni podatci, što se postiže kroz uspostavu jedinstvenog Katastra speleoloških objekata te njegovom integracijom u Informacijski sustav zaštite prirode”, istaknuo je Ponoš.
Naglasio je kako je u katastar dosad uneseno oko 1200 objekata, a dugoročni cilj je obuhvatiti sve istražene speleološke objekte u Hrvatskoj kojih dosad ima više od 9000.
Ravnateljica Hrvatske agencije za okoliš i prirodu Ivana Gudelj istaknula je da je očuvanje prirode i okoliša kompleksan zadatak te kako bez pouzdanih podataka očuvanje tih prirodnih vrijednosti nije moguće.
“Ako ne znamo da nešto imamo ili gdje to imamo, ne možemo to niti očuvati. S ciljem razvoja informacijskih sustava proveden je i ovaj projekt. Prikupljanje novih i poboljšanje preciznosti postojećih podataka i podloga o prirodi, uspostava suradnje sa stručnom i znanstvenom javnosti te razvoj složenih informatičkih rješenja za pohranu tih podataka i njihovo otvaranje javnosti glavne su aktivnosti tog projekta”, naglasila je Gudelj.
Kroz projekt je u suradnji s speleološkim udrugama pokrenut upis podataka o speleološkim objektima kroz jedinstvenu centralnu aplikaciju Katastra speleoloških objekata u Hrvatskoj, koji ima i prostornu komponentu za pregled podataka, a kojoj pristup imaju ovlašteni speleolozi, te ostali dionici kao što su Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) i Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), s kojima je ostvarena suradnja na razmjeni podataka.
Na predstavljanju je istaknuto kako je iznimno važno prepoznati specifičnosti podzemlja Hrvatske i nastaviti financirati i unaprjeđivati aktivnosti Katastra RH i uspostave baze speleoloških objekata kao dijela Informacijskog sustava zaštite prirode.
Kroz uspostavu Katastra speleoloških objekata RH uspostavljena je i uspješna suradnja s gotovo čitavom speleološkom zajednicom u Hrvatskoj, a priključili su mu se i MUP i HGSS. Uspješna suradnja ostvarena je i sa inicijativom Zagrebačkog speleološkog saveza Čisto podzemlje, u okviru koje se razmjenjuju podaci o onečišćenim speleološkim objektima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
