Istraživanje – mladi danas moralniji od prethodnih generacija, ali usamljeni i izolirani u tehnološkom svijetu

Foto: Thinkstock

Generacija djece koja su rođena nakon 2000. povezana je svim modernim komunikacijskim sredstvima, ali unatoč tome mladi su danas potpuno izolirani i usamljeni. Prepušteni su sami sebi i izloženiji stresu od svih prijašnjih generacija.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ipak, odlična vijest je da je ovo generacija mladih koja najumjerenija u „mladenačkom ludilu“, pa između ostalog najmanje konzumira alkohol, duhan i droge od kada je počelo praćenje istog 1982. godine. Danas je drogu probalo svega 15 posto mladih, dok je 2011. taj broj bio čak 29 posto!

To svakako donosi i veći stupanj moralnosti jer povećano konzumiranje gore navedenoga nužno donosi i društvene devijacije nasilja, kriminala, promiskuiteta i dr.

Oni su odrasli uz društvene mreže i konstantno gomilanje informacija dostupnih na internetu. Najstariji među njima polako se približavaju odrasloj dobi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveća razlika između ove generacije i svih prethodnih generacija je u komunikacijskoj povezanosti koja je ovoj generaciji dostupna od samog rođenja. Djeca od 5 do 16 godina starosti u Velikoj Britaniji na internetu u prosjeku provode čak tri sata dnevno.  Internetska povezanost prožima sve aspekte njihovih života, od prijateljstava i ljubavnih odnosa, vijesti i zabavnog sadržaja do kupovine, a uvelike uvjetuje načine njihove međusobne interakcije.

Istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije provedene u 42 zemlje tijekom 2013. i 2014. pokazalo je da su mladi u Velikoj Britaniji, ponajviše 15-godišnjaci/kinje iz Engleske i Walesa, najnezadovoljniji svojim životima. Najveći je postotak anksioznosti i psihičkih smetnji među tinejdžericama u Engleskoj, Walesu i Škotskoj.

Najupečatljiviji je porast depresije i anksioznosti  među mladim djevojkama u Engleskoj, gdje ih više od trećine prijavljuje simptome stresa, navodi se u istraživanju koje je Odjel za edukaciju proveo na 13.000 14-godišnjaka/inja. Tom je prilikom 37% djevojaka kazalo kako se osjeća nesretno, bezvrijedno ili ima poteškoća s koncentracijom, što je porast od 4% u proteklih 5 godina.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na UN-ovoj skupštini mladih koja je 2014. održana u Ujedinjenom Kraljevstvu, predstavnici/e mladih glasali su za kampanju o podizanju svijesti o mentalnom zdravlju među mladima, a 2015. pozvali su na veću dostupnost zdravstvene skrbi i obavezne edukacije o mentalnom zdravlju u školama.

Osim toga, čini se da je nova generacija tinejdžera/ki umjerenija od svih prethodnih generacija. Prema istraživanju Nacionalne zdravstvene organizacije iz Velike Britanije, konzumacija alkohola i duhana na najnižim je razinama od kada su 1982. započeli s takvim istraživanjima. Samo je jedna petina mladih u Velikoj Britaniji probala pušiti duhan, njih 38% je izjavilo da je barem jednom probalo alkohol, a tek 15% prijavilo je da je probalo neki oblik droge. Ta je brojka dramatično smanjena od 2011. godine, kada je drogu u nekom trenutku života konzumiralo 29% mladih.

“Postoji percepcija da bi mladi danas trebali biti sretniji i zadovoljniji nego ikada, jer su povezani i imaju pristup svim informacijama.” kazala je psihologinja de Thierry. “Ali upravo ih ta internetska povezanost toliko otuđuje od stvarnih prijateljstava i prilike da zajedno uživaju u svijetu. To stvara nerealne ideale koje mladi ne mogu dostići.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

De Thierry vjeruje da je rješenje u češćem ostvarivanju kontakata u realnom svijetu i međusobnoj interakciji.

“Znamo da društvena izolacija može imati dugoročne posljedice na mozak, kao i odnose, te mogućnost da mladi realno percipiraju svijet. Depresija i anksioznost već su u porastu i postaju normalan dio svakodnevnog života. Kada bi mladi proživljavali svoje djetinjstvo tako što se međusobno druže i kreativno iskorištavaju vrijeme, ne bi bili toliko skloni depresiji i anksioznosti.”

Bez intervencije, De Thierry smatra da će uskoro doći i do porasta psihičkih oboljenja u odraslih, kao i nezaposlenosti i pregorijevanja.

“Djeca danas vjeruju kako imaju 1000 prijatelja, ali tko ih u stvarnosti poznaje? Vjerojatno nitko. Čak niti njihovi roditelji, koji više s njima niti ne objeduju zbog prekovremenog rada. Ne poznaju ih ni njihova braća ili sestre, vjerojatno zato što sjede u odvojenim sobama i dopisuju se preko svojih mobitela. Dopustiti nekome da te upozna vrlo je važan aspekt života.” (The Guardian)

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.